Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda na prošlogodišnjem nivou

dsc_0006-4-1000x555
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 21.10.2019. u 10:44

Tokom osam mjeseci ove godine otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosio je 23,4 miliona eura i na nivou je kao u tom periodu 2018. kazala je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš, sekretarka Odbora.

Kako je saopšteno iz PKCG, do avgusta je otkupljeno je 16,1 miliona litara mlijeka, što je manje za 3,4 odsto, ali je povećana proizvodnja svih prerađevina od mlijeka, što pozitivno utiče na bolje ostvarenje finansijskih rezultata ovog sektora.

Rast proizvodnje i plasmana

Prema MONSTAT-u proizvodnja prehrambenih proizvoda za osam mjeseci povećana je 4,6 odsto, a pića 8,9 odsto. Pozitivne trendove u ovoj godini potenciraju i proizvođači hrane koji ukazuju na to da je ostvaren rast proizvodnje i plasmana u skoro svim oblastima proizvodnje. U porastu je bio i plasman u vrijeme sezone.

“Porast proizvodnje i povećani plasman proizvoda u turističkoj sezoni je rezultat bolje povezanosti hotelijera sa domaćim proizvođačima hrane, a dijelom je i rezultat realizacije projekata “Kupujmo Domaće” i “Domaći Ukusi”. Turistička ponuda sve više uključuje i tradicionalnu gastro ponudu Crne Gore prilikom prezentacija naše zemlje”, rekla je Rmuš.

Najveći problem sa kojima se suočava agrar je nedovoljna konkurentnost proizvoda. Zato je cilj proizvođača hrane povećanje obima proizvodnje i konkurentnosti proizvoda koja može omogućiti bolji plasman domaćih proizvoda za šta potrebno otkloniti i biznis barijere sa kojima se suočavaju u poslovanju.

Govoreno je i o investicijama u poljoprivredi koje su završene u tekućoj godini.

“Preduzeće “Naše voće” je zasnovalo plantažu jabuka na 15 ha u nikšićkoj Župi, a u planu je podizanje plantaže trešanja od pet hektara i novi zasadi jabuka na površini od 15 ha, kao i izgradnja pogona za proizvodnju sokova. Ova proizvodnja će u značajnoj mjeri uticati na supstituciju uvoza jabuka. U preduzeću “Zrnožit” radi se fabrika za preradu, kapaciteta oko 60.000 pršuta, u
završnoj fazi je izgradnja nove klanice u Mesoprometu kao i fabrike za preradu mesa”, navela je Rmuš.

Dodala je da je značajno je što je Fabrika vode “Bjelasica Rada” ponovo počela proizvodnju, a u Šavniku je, u okviru preduzeća “Eko-per Diva”, počeo novi pogon za flaširanje vode. Puštena je u funkciju i nova hladnjača u Plantažama kapaciteta 600 tona.

Za prvih osam mjeseci uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda imao je vrijednost 391milion eura, a izvoz je iznosio 28,2 miliona pa je pokrvenost uvoza izvozom bila 7,2 odsto. Uvoz je u odnosu na isti period prethodne godine veći za 6,4 odsto, a izvoz je manji za 6,0 odsto.

Riječ privrednika

O uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda govorio je i predsjednik Odbora Milutin Đuranović.

“Pad pokrivenosti uvoza izvozom zabrinjava jer nije beznačajan pa u narednom periodu moramo raditi na još snažnijem jačanju konkurentnosti”, rekao je predsjednik Odbora.

Branko Pejović iz kompanije “Zrnožit” kazao je da su povećali vrijednost proizvodnje na 500 miliona eura.

“Proizvodi agrara plasirani su i kroz turizam, dakle oni su izvezeni, tako da taj podatak, kod izračunavanja deficita, moramo uzeti u obzir”, naveo je Pejović.

Članica Odbora Amela Višnjić, “Višnjić komerc”, ukazala je na problem izuzetno visokog uvoza jaja koja se prodaju kao domaća, što privrednicima stvara ne velike probleme.

Boris Čović, “Bonesa” založio se za veća ulaganja u tehnologiju jer se radi o skupim proizvodima, a ukazao je i na neophodnost smanjenja pa i ukidanja protekcionizma u svim privrednim granama.

Potrebno je da se mnogo aktivnije bavimo većom prodajom domaćih voda u trgovinama i hotelima smatra Nikola Milošević iz kompanije “Eko-per Diva”.

“Moramo se izboriti da makar 50 odsto voda u trgovinama budu domaće što bi našu proizvodnju povećalo za 20 odsto”, saopštio je on.

Dodao je da se sada u trgovinama prodaje 70 odsto voda iz uvoza, a samo 30 odsto naših.

Rješenje tog problema Boris Rašković, kompanija “Water group”, koja proizvodi vode “Rada” i “Suza”, vidi u iskustvima i praksi iz okruženja.

“Neophodno je da se ugledamo na okruženje i načine na koje oni stimulišu izvoz proizvoda i čuvaju domaću proizvodnju”, rekao je Rašković.

Na sličnom fonu govorio je i Boban Babić iz “Crnagoracoop NB”.

Problem otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova akcentovao je Božo Bulatović, kompanija “Interfood 35” ukazujući na nedopustivu situaciju u toj oblasti.

“Kod nas svako može da vrši otkup, iako ne posjeduje uslove za ovaj posao, što je neprihvatljivo. Zato se moraju precizno utvrditi kriterijumi ko može da bude u ovom biznisu”, naveo je Bulatović.

Takođe je rekao da on finalizuje proizvodnju ljekovitog bilja i šumskih plodova i cjelokupnu izvozi u Francusku, Španiju i Austriju.

Bulatović godišnje izvozi proizvode u vrijednosti četiri miliona eura.

Za bolji poslovni ambijent

Radi eliminisanja ograničenja sa kojima se privrednici suočavaju u poslovanju neophodno je raditi na izmjeni više normativnih akata koji regulišu njihovo poslovanje. To su: Zakon o Privrednim društvima, Zakonu o radu, Zakon o akcizama, Zakon o porezu na dodatu vrijednost, Zakon o naplati potraživanja, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o porezu na kafi i drugi.

Treba nastaviti sa realizacijom nacionalne kampanje kupovine domaćih proizvoda sa ciljem jačanja svijesti naših potrošača kao i radi stvaranja ambijenta za bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda što će direktno doprinijeti smanjenju uvoza. Takođe, prilikom izrade Agrobudžeta treba, kroz subvencije, sačuvati mljekarski sektor koji je suočen sa veoma jakom konkurencijom iz regiona i pojačati kontrolu kvaliteta uvoznih proizvoda.

IPARD –II javni poziv za preradu

Sredstva iz IPARD programa namijenjena su jačanju kapaciteta poljoprivrednog sektora, njegove konkurentnosti i usklađivanju sa pravilima, standardima i praksama Evropske unije.

“Tokom 2018. godine raspisana su dva javna poziva iz IPARD-a- za investicije u poljoprivredna gazdinstva i u prerađivačke kapacitete čija je relizacija u toku. Kroz prvi IPARD za podršku poljoprivrednim gazdinstvima do kraja jula potpisan je 221 ugovor vrijednosti 13,5 miliona eura. U preradi je potpisano 20 ugovora u vrijednosti od 11,9 miliona. Realizacijom investicija u prerađivačke kapacitete, otvoriće se oko 80 novih i obezbijediti sigurnost plasmana za oko 7.000 kooperanata”, rekao je generalni direktor Direktorata za ruralni razvoj Darko Konjević.

Početkom septembra tekuće godine raspisan je II javni poziv iz IPARD-a za investicije u prerađivačke kapacitete.

“Sada je domaćim prerađivačima na raspolaganju novih 15,6 miliona eura bespovratne podrške za investicije kojima će unaprijediti proizvodnju. Podržaće se sektori prerade mlijeka, mesa, voća i povrća, maslina, ribe i akvakulture, kao i proizvodnje vina”, rekao je on.

Javni poziv je otvoren do 4. novembra ove godine. Konjević je najavio da će taj rok biti produžen, zbog interesovanja prvrednika, a da će se krajem ove 2019. raspisati i drugi javni poziv za investicije u poljoprivredi. Takođe je obavijestio da će u idućoj godini biti raspisan još jedan poziv za preradu.

Zaustaviti zagađivanje voda i pomor ribe

Direktorica Direktorata za ribarstvo Slavica Pavlović je navela da je, nakon učestalih slučajeva pomora ribe u našim rijekama, koji su nastali kao posljedica ispuštanja različitih otpadnih voda, stanje na vodotocima toliko alarmantno da, ukoliko ne krenemo sa sistematskim, a na zakonu zasnovanim rješavanjem ovih problema, zagađivanje voda i pomora ribe, u godinama pred nama, biće sve češće.

“Značajna aktivnost koja se mora preduzimati u narednom periodu u cilju smanjenja zagađivanja ribolovnih voda jeste i podizanje svijesti građana Crne Gore, a posebno privrednih subjekata o posljedicama koje po živi svijet ima nesavjesno ispuštanje otpadnih voda i odlaganje svih vrsta otpada. Takođe, neophodno je sve kompanije upoznati s mogućnostima koje pružaju različiti programi i fondovi podrške (IPARD i sl), a koje se mogu iskoristiti za rješavanje pitanja izgradnje postrojenja i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se zadovoljio propisani kvalitet i granične vrijednosti emisija otpadnih voda”, rekla je Pavlović.

Primjera radi, kroz realizaciju javnog poziva za IPARD, koji je u toku, predviđeno je dodatnih 10 odsto granta za te investicije pa on sada iznosi 60 odsto.

U planu je da se u IRF-u formira posebna kreditna linija za tu namjenu. Prije svega, država treba da obezbijedi sve neophodne pretpostavke za nesmetanu izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda da se ni na jedan način ne bi blokirali privredni subjekti koji namjeravaju da svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zahtjevnim standardima zaštite životne sredine.

Predloženo je formiranje radne grupe sa suzbijanje degradacije ribolovnih voda nastalih ispuštanjem štetnog otpada, čiji će članovi biti predstavnici relevantnih institucija, među kojima je i Privredna komora Crne Gore.

Na kraju sjednice Odbora, Mitar Bajčeta, savjetnik predsjednika Komore, informisao je da su u toku pregovori sa Organizacijom za ostvarivanje reprografskih prava radi utvrđivanja tarifa koje bi plaćali privrednici prilikom korišćenja autorskih prava.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Trenutna pozicija žena u crnogorskoj ekonomiji, i pored određenih pomaka, još nije na zadovoljavajućem nivou i to ostavlja puno prostora, ali i obavezu da se napori koji se ulažu u tom pravcu nastave, ocijenila je guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović.