Ovogodišnji Agrobudžet veći za 16 odsto, odgovoreno na potrebe poljoprivrednika

Tražila se stolica više kako bi saznali koje su to novine koje donosi ovogodišnji Agrobudžet, a one su, prema riječima Darka Konjevića iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, značajne.

Agrobudžet ove godine iznosi 61 milion eura i za čak 16 procenata je veći u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupno 57 mjera, 43 su mjere poljoprivrede i ruralnog razvoja, 10 vezanih za ribarstvo i četiri vezane za operativni program.

“Što se tiče agro-mjera, ono što je novina i što smo najavili je da se od ove godine premije za držanje krava dobijaju za svako grlo. Znači, minimum je tri grla, ali se za razliku od prošle godine gdje se dobijalo na treće grlo 70 eura, ove godine neko ko drži tri grla će dobiti 210 eura. Isto tako što se tiče držanja koza i što se tiče držanja ovaca. To je neki sistem pravednosti da svi dobijaju za svako grlo koje drže, a naravno minimum ostaje isti. Ako uporedimo sa onim da je nekih skoro 5.000 korisnika ili preko 50 procenata onih koji drže od tri do pet grla, oni će imati najveće koristi”, objasnio je Konjević.

Povećane su i premije odnosno subvencije za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji.

“One su povećane sa 180 na 200 eura po hektaru, a ako se radi o mladom poljoprivredniku taj iznosi je 210 eura po hektaru. Povećana su plaćanja za pojedine mjere gdje su držaoci gazdinstava žene”, naveo je on.

Takođe, nikšićki poljoprivrednici imali su priliku da saznaju kako da se jave na javne pozive ministarstva, kojih će biti oko 30, ali i da se upoznaju sa njihovim rasporedom.

“Što se tiče poziva za opštinu Nikšić, to su uglavnom oni koji su karakteristični ovdje. To je nabavka mljekarske opreme, uvećanje stočnog fonda, nešto povrtarstvo, većinom vezano za biljnu proizvodnju i stočarstvo, mogućnost nabavke mehanizacije”, precizirao je on.

Iako su procedure u Agrobudžetu i do sada, prema njegovim riječima, bile prilično jednostavne, neke su sada dodatno pojednostavljene.

“Za neke subvencije dokumentacija će se podnositi ne u Ministarstvu poljoprivrede, nego u našim savjetodavnim službama od kojih je jedna u Nikšiću, u Tehnopolisu, a koja se tiče prerade mlijeka na gazdinstvu. Što se tiče procedura, pojednostavljeni su javni pozivi, neka dokumenta nećemo tražiti već ćemo dobijati službenim putem”, naveo je on dodajući da očekuje povećanje ulaganja u poljoprivredu, ali da će ipak statistika na kraju godine dati najbolje ocjene da li su dobro radili.

Potpredsjednica opštine Nikšić Sonja Nikčević kazala je da nije slučajno što baš iz Nikšića kreće prezentacija Agrobudžeta po opštinama.

“Opština Nikšić i svojom površinom, potencijalima i svojim vrlo aktivnim odnosom zaslužuje da bude uvrštena u prioritete. Opština Nikšić je partnerstvo Ministarstva poljoprivrede svih ovih godina i te kako snažno podržala. Takav odnos partnerstva rezultirao je brojnim, već do sada realizovanim projektima. Svjedok tome je i veliki broj izgrađenih saobraćajnica, puteva na seoskom području, zatim vodosnabdijevanje…”, navela je ona.

Rad na svom domaćinstvo je nešto što, prema njenim riječima, stvara jednu dobru osnovu i za svoju porodicu ali i za budući razvoj i unaprijeđenje zajednice u cjelini.

A jedan od mnogobrojnih poljoprivrednika koji su prisustvovali današnjoj prezentaciji je Miodrag Lalatović iz Ozrinića. On se već 10 godina bavi poljoprivredom i uzgojem krompira, žitarica, kupusa, crnog i bijelog lukom… i već je koristio podršku ministarstva za nabavku mehanizacije. Kako kaže, posao ide dobro, samo je problem radna snaga i plasman proizvoda.

“Ja mogu da proizvedem 300 tona krompira, ali ne mogu realizovati stotinu. Moram da idem da molim, da idem po Tuškom putu, po ovim malim prodavnicama i sistemima, da to prodajem. Od ministarstva bih tražio da obezbijedi mjesto u velikim sistemima kao što su Voli, Laković, Tempo, da mi možemo od 20. jula ili 1. avgusta prodavati na svom mjestu naš krompir koji je puno bolji i puno kvalitetniji od ovog uvoznog krompira. Njihov je puno skuplji. Mi se uklapamo u cijenu. Samo je problem realizacija mjesta”, objašnjava on dodajući da je prije dvije godine proizvode plasirao u HD-u Laković, te da je tada sve bilo idealno i prilično zaradio.

Zadovoljan je saradnjom, kako kaže, sa IRF-om i Ministarstvom poljoprivrede, te uvijek nađe nešto za šta aplicira.

Slično je i kod Petka Butorovića koji se šest godina bavi kozarstvom i proizvodnjom proizvoda od kozjeg mlijeka.

“Do sada smo bili zadovoljni saradnjom sa Ministarstvom poljoprivrede. Realizovali smo niz investicija kroz njihove projekta. Dobro je što Agrobudžet napreduje iz godine u godinu. To je podstrek za sve, ima prostora za mlade ljude koji se bave poljoprivredom”, smatra on poručivši “da sve ide kako treba ako se kvalitet pokaže”.