Uticati na potrošače da kupuju domaće

U toj mljekari sa najvećom lepezom gotovih proizvoda u Crnoj Gori, kako je kazala Šljukić agenciji Mina-business, najveća ulaganja tokom ove godine biće u opremu, posebno linije za pasterizaciju i pakovanje gotovih proizvoda.

Govoreći o urađenom u protekloj godini, Šljukić je predočila da je oko milion eura utrošeno za liniju gotovih proizvoda za pakovanje u čašicama, flašama, kao i za sudove za fermentaciju, vozila za distribuciju i transport gotovih proizvoda, za šta su sredstva dobijena posredstvom Ministarstva poljoprivrede i IPARD fondova, a dio obezbijeđen i od sopstvenih prihoda.

“Srna je u posljednjem periodu razvila pet – šest proizvoda, a jedina smo mljekara u Crnoj Gori koja proizvodi probiotski jogurt. Riječ je o našem probiotskom jogurtu sa dodatkom fruktoze „Activa“, na koji smo jako ponosni. U njegovoj proizvodnji koristimo kombinacije probiotsko – prebiotske kulture sa dodatkom biljnih vlakana”, precizirala je Šljukić.

Prema njenim riječima, Srnin ”potpis” je i na etiketama nekoliko vrsta, uglavnom, mladih sireva.

”Specifični smo po različitoj tehnologiji od drugih proizvođača i što dodajemo mali procenat soli u, naprimjer, naš skorup. Pravimo i sitan sir od pasterizovanog mlijeka, što se radi još u jednoj mljekari iz Hrvatske. Taj proizvod pravi se od kvarka, odnosno otpisa”, navela je Šljukić.

Mljekara Srna, podsjetila je direktorka, posluje od 1999. godine kada su u porodičnoj kući počeli startnu proizvodnju sa 200 litara mlijeka, da bi stigla do sadašnje prerade od oko 20 tona ili od 17 hiljada do 19 hiljada dnevno, što je 70 odsto iskorišćenosti kapaciteta. 
U ljetnjem periodu proizvodnja je povećana od 20 do 30 odsto zbog potražnje na tržištu.

Srna broji od 500 do 600 kooperanata, a otkup se vrši na teritoriji Nikšića, koji je ”matica za proizvodnju mlijeka u Crnoj Gori”, kao i dijela ulcinjske i danilovgradske opštine.

”Stekli smo izuzetno povjerenje, jer smo vodili računa da sačuvamo sve u lancu, posebno kooperante kojima smo pomagali u izgradnji farmi, nabavci stoke i stočne hrane, opreme, davanju godišnjih pozajmica koje vraćaju kroz isporučeno mlijeko”, ustvrdila je Šljukić. 
Govoreći zašto im proizvodni kapaciteti nijesu u potpunosti iskorišćeni, ocijenila je da svi treba da rade u lancu, počev od njih iz Srne, potrošača, maloprodajnih objekata, institucija sistema.

Kao pozitivan primjer podrške domaćim proizvođačima, navela je akciju „Kupujmo domaće“ Privredne komore i Ministarstava poljoprivrede koju su podržali i ostali nadležni i predočila da će se u okviru „Domaćih ukusa“ prezentovati proizvodi, koji imaju niz prednosti u odnosu na uvozne, prije svega krači put do trpeze.

„Proizvodi domaćih proizvođača slabije su pozicionirani u maloprodajnim objektima u odnosu na uvozne, a znamo da se, prema globalnim istraživanjima, 70 odsto potrošača opredjeljuje na mjestu kupovine. Ako je nekog proizvoda više na policama stičete utisak da je svježiji“, rekla je Šljukić.

Ona je istakla da razumiju da se trgovci opredjeljuju prema željama potrošača, kako bi bili konkurentni, ali i ponovila da se treba uticati na potrošača.

Govoreći o mljekarskom sektoru, obrazložila je, da u regionu postoji sabirni način prikupljanja mlijeka i otkupljivanja na pojedinim mjestima drugi – treći dan, dok “u Srni kod njihovih 500 do 600 domaćinstava svaki dan dođu i otkupe mlijeko”.

“Nakon što ga dovezemo, 15 minuta vršimo uvoznu analizu, pa slijedi prerada, procesne kontrole i po okončanju postupka, proizvod je sjutradan na tržištu. U zavisnosti od fermentacije proizvod na tržištu najduže može biti star dva dana”, pojasnila je Šljukić.

Govoreći o mogućoj većoj pomoći države, ocijenila je da bi trebalo još više da se govori o prednosti domaćeg proizvoda, bilo posredstvom medija ili promocija na drugi način.

Šansu u mljekarskoj industriji izvršna direktorka Srne vidi i kroz tendere, na kojima u “većini slučajeva ne mogu da učestvuju, jer nijesu dobro izvršene podjele u okviru partija”.
„Istina je da država radi na tome, i ta uvezanost počela je blago da se osjeća, ali se mora više raditi, jer u suprotnom mljekarskog sektora neće ni biti za 15 godina“, navela je Šljukić.

izvor: RTCG