Vjetrenjače važan dio energetskog sistema

Ekipa zaposlenih iz CEDISa posjetila je vjetropark na Krnovu, jedini te vrste u Crnoj Gori. Bila je to dobra prilika da se upoznaju sa funkcionisanjem složenih sistema vjetrogeneratora i njihove uloge u elektroenergetskom sistemu Crne Gore

Zadivljeni ambijentom

Osim važnog mjesta koje vjetrenjače imaju u elektroenergetskom smislu, posjetiocu zastaje dah pred prizorom koji ga dočeka na visoravni Krnovo. Njihova impozantnost je, navode, zadivljujuća. Gledajući ih, kako kažu za Dnevne novine, nijesu mogli a da ne pomisle kolika je dubina ljudskog uma kada uspijeva tako iskoristiti prirodu i stvoriti čistu energiju, a da pritom napravi i prelijepe građevine. Uklopljene u divan prirodni ambijent, vjetrenjače su upotpunile sliku Krnova kojima ono dobija obrise nove destinacije zanimljive za turističke posjete.

Ljubazni domaćini “Krnovo Green energy” stručnim prikazom projekta vrijednog 140 miliona eura, proveli su ekipu CEDIS-a kroz cijeli sistem nastajanja električne energije putem vjetra. Na Krnovu je postavljeno svih 26 vjetrogeneratora i time je završena izgradnja vjetroparka u roku, koji je bio postavljen za 7. novembar 2017. godine.

Iako vjetroelektrane nijesu direktno dio elektrodistributivnog sistema, veoma su važan subjekat u energetskom sistemu Crne Gore.

Daljinsko upravljanje

Inženjeri zaposleni u CEDIS-u bili su impresionirani onim što su vidjeli i čuli od domaćina.

“Zadovoljstvo mi je bilo posjetiti vjetropark, kao važnu investiciju u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori. Dvadesetšest vjetroelektrana instalisane snage od 72 megavata (MW) ostavljaju poseban utisak na svakoga ko ih posjeti. Mogućnost daljinskog upravljanja je ono što privlači pažnju inženjera”, kazala je inženjer u upravljanju mrežom CEDISa Jelena Milatović.

Pojedinačnom puštanju u rad vjetrogeneratora prethodilo je stavljanje pod napon dvije trafostanice, Brezna i Krnovo, i dva dalekovoda, Kličevo-Brezna i Brezna-Krnovo.

Projekat gradnje vjetroparka na Krnovu, počeo je sredinom 2015. godine. Ukupna instalisana snaga 72 MW i godišnj a proizvodnj a od oko 200 gigavat sati (GW/h), biće dovoljna za snabdijevanje oko 50.000 domaćinstava.

Vjetroelektrane su postavljene na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Generator vjetrenjače nalazi se na visini od 85 metara i težak je 83,5 tone. Početkom rada vjetroelektrana doprinosi se ostvarenju cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji, koji je direktivom Evropske unije određen našoj državi.

Jedinstveni centar

Zaposleni u CEDIS-u su mnogo saznali o načinu rada vjetroelektrana i sistemu njihovog upravljanja, dopremanju djelova vjetrenjača do zadate lokacije, kao i posebno obučenim kadrovima koji rade na tim visinama za potrebe vjetroparka.

Inženjeru u upravljanju Ivani Šljukić, naročito je bilo zanimljivo vidjeti postrojenje turbine i njenu unutrašnjost, gdje je inženjerima bio omogućen ulazak.

“Zanimljivost je samo praćenje rada turbina. Naime, iz jedinstvenog centra u Njemačkoj prati se rad svih turbina njihovih vjetrenjača u svijetu, putem SCADA sistema koji je instaliran u svakoj od njih. Tako se ljudima na terenu iz centra javi gdje ima određeni problem, kako bi ga u zemlji u kojoj se vjetrenjača nalazi specijalizovana ekipa riješila”, iskazala je Šljukić svoju impresiju iz posjete vjetroparku na Krnovu.

Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy, a investicija je vrijedna oko 140 miliona eura.

Izvor: Dnevne novine