Centar za socijlani rad brojnim korisničkim servisima podigao nivo usluga

Nakon tri Dnevna boravka za satre, Gradskog vešeraja i Pomoći u kući, Nikšić je dobio i Savjetovalište za brak i porodicu  i Dnevni boravak 27 plus. Servis Savjetovalište za brak i porodicu rezultat je projekta prekogranične saradnje Crne Gore i Srbije, a ima za cilj da pruži podršku svima koji se susreću sa izazovima i problemima na ličnom i porodičnom planu. 

„ U Savjetovalištu mogu  se dobiti različite vrste savjetodavnih usluga koje su edukativnog i preventivnog karaktera. U planu je da se stručni radnici u narednom periodu obuče kako bi mogli sugrađanima da pružaju i terapeutske usluge,  čime će se proširiti  i usluge Savjetovališta“,  kazala je stručni saradnik u Centru za socijalni rad, Maja Marojević dodajući da je servis aktvan od jula prošle godine. 

Po njenim riječima broj korisnika kostantno raste, a što je najvažnije to nijesu samo korisnici upućeni iz Centra za socijalni rad,  već i oni koji  dolaze samostalno.  Zahvaljujući Centru za socijalni rad Nikšić je dobio i servis za osobe sa invaliditetom, Dnevni boravak  27 plus.  Marojević kaže da je Centar za socijalni rad projekat  pomogao kroz adaptaciju i opremanje prostorija.

„ Tim servisom je obezbjeđen prvi oblik  vaninstitucionalne zaštite licima sa invaliditetom  nakon 27 godine života u Crnoj Gori. Važno je da smo mi nakon adaptacije objekta prostorije predali na upotrebu  Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju  i da je servis već dobio prve korisnike“, istakla je Marojević.  

Izazov u ovoj godini za službenike Centra za socijalni rad biće održivost svih servisa koji su otvoreni u Nikšiću.

 „ Svi servisi realizovani su  kroz projekte i neophodno je nastaviti sa njihovim radom i nakon isteka roka za impelemntaciju projekata. Biće nam prioritet njihova održivost i jačanje, a u planu je otvaranje i novih servisa“, rekla je Marojević.

U prošloj godini  u Nikšiću je  materijalno obezbjeđenje porodice primalo 1.283, u  Plužinama  33,  a u  Šavniku 35 porodica.  Pravo na dodatak za njegu i pomoć u 2017. godini   koristilo je  1.492 Nikšićana,  u Plužinama 60 korisnika, a u Šavniku 40. Dodatak za djecu dobijalo je 1.978 mališana iz Nikšića, iz Plužina 22 i isto toliko iz Šavnika.

RASTE BROJ PRIJAVLJENIH SLUAČAJEVA NASILJA

Kada je u pitanju nasilje u porodici stručni tim Centra za socijalni rad bilježi porast broja prijavljenih slučajeva. Tako je u 2017. godina prijavljeno 70 slučajeva nasilja, dok je u 2016. godini ta brojka iznosila 56.

 „ Ono što je možda uzrok povećanog broja prijavljenih slučajeva je to što se u javnosti osvješćuje pojam nasilja.  Žene su osnažene da prijavljuju nasilje, prepoznale su sisteme podrške u svojim lokalnim zajednicama“, objašnjava Marojević.   

Centar bilježi i 18 slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja djece. U toku predhodne godine bilo je i 67 prijavljenih delikventnih prestupnika, a prijave su se najčešće odnosile na  vožnju  bez položenog vozačkog ispita, nasilničko ponašanje, narušavanje javnog reda i mira i nanošenje lakših tjelesnih poveda.  

„ Kada napravimo paralelu sa 2016. godinom smanjen je broj malonjetnih prestupnika, jer smo u toj godini  imali 108 prijavljenih maloljetnih prestupnika. Dosta je  u Nikšiću urađeno po pitanju pevencije maloljetničke delikvencije i puno je servisa koji su  usmjereni na podršku i pomoć“, pojasnila je Marojević. 

USVOJENO JEDNO DIJETE

 Centar  za socijalni rad uspio je i da  u prošloj godini reguliše porodični smještaj za šestoro djece  bez adekvatnog roditeljskog staranja.  Na kraju  2017. godine na porodičnom smještaju nalazilo  se 56. djece, koje su smještena u 39 hraniteljskih porodica. Po riječima Marojević u  Nikšiću je izraženije  srodničko hraniteljstvo, pa se 48 mališana nalazi u srodničkim, dok je četvoro smješteno u nesrodničkim  hraniteljskim porodicama.

„ U Nikšiću na smještaju se nalazi ukupno 43. mališana, u Šavniku troje,  Pljevljima dvoje  i po jedno u Herceg Novom i Čačku.  Samo jedno dijete smješteno je u dječijem domu „Mladost“ jer nijesmo imali mogućnost vaninstitucionalnog zbrinjavanja. Ranijih godina se mnogo veći broj djece smjšta u Dom,a mi od 2013. godine nijesmo smještali djecu u instituciju  i nemamo djece mlađe od tri godine koja su smještena u instituciju. U 2017. godini imali smo i jedan postupak usvojenja, što je najljepši dio ovog posla“, zaključila je Marojević.