Na Filološkom neće morati svi da polažu prijemni

Na koji način će da budu koncipirane besplatne master studije na svim fakultetima, odnosno gdje će biti obavezan prijemni za sve kandidate, a na kojim univerzitetskim jedinicama će biti “izuzetaka”, ne zna se, jer iz Univerziteta Crne Gore nijesu odgovorili na Pobjedina pitanja.

U Pravilniku o bližim uslovima, kriterijumima i postupku upisa u prvu godinu master studija precizirano je da prijemni ispit polažu kandidati za upis na sve studijske programe. Dalje objašnjavaju da se upis kandidata obavlja na osnovu opšteg uspjeha na osnovnim studijama i uspjeha na prijemnom ispitu.

“Svi mogu da definišu svoje uslove za prijemni, zavisi od prirode fakulteta, broja studenata… Mi smo imali konsenzus na Vijeću i zauzeli smo stav da studenti koji imaju minimum prosjek C puste bez prijemnog”, navodi za Pobjedu dekanica Filološkog fakulteta profesorica dr Tatjana Jovović.

To, prema njenim riječima, ne znači da će ti studenti definitivno i biti upisani, jer sve zavisi od ukupnog broja kandidata na određenim programima. Ukoliko se prijavi više studenata koji imaju bolji uspjeh, prosjek A ili B, te se popune mjesta, prijavljeni sa prosjekom C ostaju neupisani.

Prema riječima Jovović, ako, s druge strane, nakon rang liste ostane upražnjenih mjesta i za lošije kandidate, sa prosjekom nižim od C, oni će morati da polažu prijemni ispit.

“Htjeli smo da izdvojimo kvalitetan materijal. Dobili smo od UCG uput da pošaljemo svoj prijedlog. Odobrili su nam ovo. Iskontrolisali smo da se ne može svako upisati. Mi dobro poznajemo studente”, rekla je ona.

Kandidati koji su zainteresovani za upis na nove dvogodišnje master studije na Filološkom fakultetu ,,imaće priliku da svoje ambicije ostvare na konkursu koji će biti raspisan u septembru“. Jovović kaže da je licencom odobrena prilično visoka kvota, ali pretpostavljaju da broj mjesta neće biti popunjen do kraja. Kaže da iskustvo pokazuje da je svaka studijska godina filter kvaliteta, pa broj studenata opada.

Upitana na koji način će tretirati studente koji su okončali specijalističke studije, imajući u vidu da su se ranije čule najave da će im se ta godina računati kao jedna završena na dvogodišnjem masteru, Jovović kaže da će, uzimajući u obzir sve okolnosti, težiti racionalnim rješenjima.

“Pa razmišljamo u pravcu priznavanja istih ili srodnih ispita sa specijalističkih studija i omogućavanja što bezbolnijeg preusmjeravanja na dvogodišnji master studenata koji su okončali specijalističke studije, a žele da idu dalje”, rekla je ona.

Početak realizacije dvogodišnjih master studija na Filološkom fakultetu, zaključuje Jovović, označava još veću kompatibilnost sa evropskim sistemom visokog obrazovanja. Studentima se, kaže ona, nudi produbljivanje, proširivanje i zaokruživanje znanja stečenih na osnovnim studijama.

“Očekujemo da će se kao kandidati za ove studije prepoznati studenti sa dužim dahom, odnosno oni koji nijesu zainteresovani samo za što bržu valorizaciju stečenog znanja na tržištu, što je legitiman poriv, već imaju želju da akumuliraju i dodatni intelektualni kapital”, poručila je ona.

Kakvi testovi se polažu

Kandidati zainteresovani za master studije stranih jezika i kultura na Filološkom fakultetu, koji ne zadovoljavaju kriterijum za direktnu prohodnost, treba da polažu prijemni ispit koji se sastoji iz testa iz jezika (B2 nivo) i testa iz književnosti i kulture. Dekanica prof. dr Jovović objašnjava da za upis na master Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti i Srpski jezik i južnoslovenske književnosti treba položiti odgovarajući test iz crnogorskog/srpskog jezika i južnoslovenskih književnosti i kultura.

“Na svih sedam studijskih programa Filološkog fakulteta planiran je upis na dvogodišnji master, s tim što SP za engleski jezik i književnost kao najbrojniji predlaže upis na dva mastera: Engleski jezik i književnost (50 studenata) i Engleski jezik – prevodilaštvo (30). Osim toga, studenti se mogu opredijeliti za master programe Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti (55), Srpski jezik i južnoslovenske književnosti (45), Ruski jezik i književnost (30), Francuski jezik i književnost (35), Italijanski jezik i književnost (25), Njemački jezik i književnost (20)”, poručila je Jovović.