Penzioneri na ivici egzistencije, minimalnu penziju u Nikšiću prima oko 4.500 korisnika

I kao da starost i ono što sama po sebi donosi nije dovoljno, oni se bore da spoje kraj sa krajem, od 20. pa do sljedećeg 20. u mjesecu.

I dok svakodnevno slušamo o lošem materijalnom i zdravstvenom stanju pripadnika najstarije populacije oko nas, oni dostojanstveno čekaju da se nešto promijeni, strpljivo, kako su je život i godine naučile.

“Kako žive penzioneri, samo ću reći jedna plata poslanika pokriva šest minimalnih penzija. Je li to normalno? I ko brani penzionere, njihove interese? Niko”, počinje priču za portal Onogošt predsjednik Udruženja penzionera Nikšić Vladimir Perović.

Zabrinjavajuće brojke

Penzionera u Nikšiću ima ukupno 15.700, dok je onih koji plaćaju članarinu za Udruženje penzionera 12.012.

“Minimalnu penziju u Nikšiću prima oko 4.500 penzionera, dakle, svaki treći penzioner je sa minimalnim primanjima. Treba li komentar? Osamdeset odsto penzionera Crne Gore, a to važi i za Nikšić ima manju penziju od prosječne. Znači mali je posto preko”, dodaje on.

Od minimalne koja je do juče iznosila 285 eura, ima još manjih penzija. To su dvojne ili nasljedne penzije.

“Ukupni iznos tih penzija ne prelazi 200 eura i to treba rješavati za naše državljane”, dodaje on.

Bez podrške, stambene izgradnje, zimnice…

Penzioneri ne kriju ni nezadovoljstvo saradnjom, ali i radom direktora PIO-a Ranka Aligrudića.

“Takav je nekakav odnos da direktor PIO-a i penzioneri nemaju nikakvu vezu. To je potpuno pokidan odnos. Ove godine nam je samo za Nikšić dato 75 mjesta manje u odmaralištu u Ulcinju nego prošle godine. Kada je u pitanju zimnica, prošle godine jedan cent nijesu subvencionirali za penzionere. Jedina pogodnost je što možemo da uzmemo na odloženo, na osam mjeseci. To je jedina pogodnost, umjesto da PIO subvencionira ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Umjesto da se napravi neka kartica, da može povoljnije da trguje penzioner sa minimalnom penzijom, niko o tome ne vodi računa”, ističe Perović.

Pored toga, ukinuli su im, kako naglašava, stambenu izgradnju.

“Nema je već dvije godine, nego predlažu da se dobiju stanovi za socijalne slučajeve dok je živ penzioner. Šta kada penzioner umre? Treba da mu iseljavaju porodicu? Je li to humano? Koji je vratio poslanik, direktor, funkcioner stan posle smrti? Danas sigurno 15 ili 20 odsto penzionera živi sa porodicom, izdržavaju djecu, stanuju privatno. Mnoga preduzeća nijesu dobili stanove tokom radnog vijeka”, dodaje Perović.

Mnogi bolje dane ne dočekaju

On podsjeća da je Aligrudić peti put izabran za v.d. direktora PIO-a, te da je od 23 opštinskih udruženja penzionera,  21 bilo za smjenu Aligrudića.

Aligrudić nije želio da komentariše iznesene stavove.

Tako su penzioneri prepušteni sami sebi, čekajući bolje dane koje, kako kaže, mnogi ne dočekaju.

“Penzioner jednako čeka kod ljekara kao ostali. Nekad im se zakaže i za pola godne. Čekanje ljekara, mnogi ne dočekaju. Šta je sa trajektom koji je trebalo da puni Fond PIO. Sve smo izgubili, sve igrom i politikom. 2.500 penzionera je u zadnje dvije godine umrlo u Nikšiću. Mi smo došli na ivicu egzistencije. Penzionerska kategorija je najugroženija i materijalni i zdravstveno”, iskren je on.

Poraz za državu

Razmisljali su čak i o štrajku, ali…

“Kako da štrajkuje penzioner sa jednom štakom ili dvije? Kako mi ako pregradimo ulicu možemo naškoditi onima koji donose odluke? Možemo naškoditi samo našim sugrađanima, da ne mogu da prođu. Savjest nam ne dozvoljava da mi od 70, 80 godina to radimo. To je za državu poražavajuće, da blokiramo ulicu ili ulaz u PIO i slično”, dodaje Perović.

Osvrnuo se i na riječi ministra finansija Aleksandra Damjanovića koji je kazao da inflacija u proteklom periodu nije bila velika.

“Nije bila velika jer oni izračunavaju zajedno prehrambenu, tekstilnu i ostale, pa se izvlači prosjek. Prehrambena je otišla 100 odsto tako da to nijesu onda realne brojke. Koliko kupuje jedan penzioner? Njemu je hrana najpotrebnija. Kao da penzioner kupuje odijelo svaki dan. Njihove potrebe su male, ali se ni one kao takve ne mogu ispuniti”, zaključuje on.

Podsjetimo, Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da se sve penzije uvećaju za pet odsto, nakon čega će minimalna penzija od sada iznositi skoro 300 eura, a prva će biti isplaćena u oktobru.

Da li će penzije još rasti i koliko, ostaje, kaže, da vidimo, kao i da li su pripadnici najstarije populacije, posebno oni najugroženiji, državi zaista godinama na samom dnu prioriteta.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Jednakost za bolju budućnost” koji finansira Ministarstvo kulture i medija.