Veća sigurnost pacijenata i uvođenje komisije za kontrolu kvaliteta zdravstva

Ova strategija postavlja temelje za reformu zdravstvenog sistema sa ciljem poboljšanja kvaliteta usluga i povećanja bezbjednosti pacijenata.

Navodi se da postojeća zakonska rješenja ne prepoznaju sistemsko regulisanje naknade bez krivice, koji bi omogućio naknadu štete osobama koje su pretrpljele povrede ili gubitak u određenim situacijama bez potrebe za dokazivanjem krivice ili nemara, a čime bi se omogućila brza i pravična kompenzacija pacijentima koji su pretrpljeli štetu tokom medicinskog tretmana, a bez potrebe za sudskim procesima.

Strategija takođe prepoznaje da se dekriminalizacija ljudske greške smatra ključnim korakom ka poboljšanju kvaliteta i sigurnosti u zdravstvenom sistemu, omogućavajući bolje razumijevanje, prevenciju i upravljanje greškama na način koji koristi i pacijentima i zdravstvenim radnicima.

Integrisani sistem podataka ključan za praćenje kvaliteta zdravstvene usluge

Ističe se kako u postojećim zakonskim rješenjima se ne prepoznaje da postoji zakonski uspostavljen sistem za praćenje neželjenih događaja.

“U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ne postoji jasno definisan pojam “neželjenog događaja”, obaveze zdravstvenih ustanova, sistem prijavljivanja, evidencije, prevencije i korektivnih mjera, zakonom definisanog regulatornog nadzora i u krajnjem sankcija za nepoštovanje propisa koje se tiču praćenja neželjenih događaja u zdravstvenim ustanovama”, navodi se u Strategiji.

Posebno se ističe činjenica da u Crnoj Gori ni danas ne postoji monitoring sistema za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti, tj. nema mandatorne obaveze praćenja indikatora kvaliteta.

“Sistemsko praćenje indikatora do ovog trenutka nije bilo moguće uspostaviti a iz razloga što Klinički centar Crne Gore i tri specijalne bolnice nisu dio jedinstvenog informacionog sistema. Bez razvoja jedinstvenog informacionog sistema koji će biti u stanju da pruži sve neophodne informacije, indikatori kvaliteta će se očekivano teže koristiti u cilju praćenja zdravstvenog sistema”, objašnjeno je u ovom dokumentu.

Nepostojanje integrisanog informacionog sistema je, kako se zaključuje, razlog nepotpunih i nepouzdanih podataka, otežane obrade i analize, nekompatibilni softveri otežavaju razmjenu informacija i onemogućavaju stvaranje integrisane baze podataka.

Navedeni nedostaci u daljem opterećuju i onako opterećene resurse što u krajnjem otežava proces praćenja indikatora kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite