Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Bibliotekar preporučuje – “Saga o Forsajtima”

image1
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 17.05.2020. u 06:01

Džon Golsvordi (1867-1933) rođen je 14. avgusta 1867. godine. Otac mu je bio advokat, pa je Džon krenuo njegovim stopama, studirajući prava na Oksfordu. Želio je da se usavršava pomorsko pravo, pa je zbog toga krenuo na put, kako bi istraživao, i kako bi brinuo o porodičnom poslu vezano za brodski prevoz.

Putujući, tada je upoznao Džozefa Konrada, s kojim postaje dobar prijatelj. Tada nijesu ni sanjali da će njihova imena biti poznata širom svijeta. Džon je počeo da piše sa 28 godina, iz zabave, onako “za sebe“. U početku je objavljivao pod pseudonimom Džon Sinjon. Knjiga „Ostrvski fariseji“ je prva knjiga koju je potpisao svojim imenom. Pisao je o klasnim razlikama, o siromaštvu, o visokom staležu. Kritikovao je ove razlike, kao i čitav britanski klasni sistem.

Golsvordi piše o najrazličitijim temama socijalnog života Engleske. Prikazuje lik žene koja je nezadovoljna svojim brakom, priča i o preljubi. U djelima opisuje i na šta je sve čovjek spreman zarad novca i staleža. Duboko ulazi u život više klase i na taj način ih javnosti ogoljuje, želeći da prikaže sve ono što u stvarnom životu “dobrostojeći“ prikrivaju od očiju svijeta.

Golsvordi je godinama bio u tajnoj vezi sa ženom svog rođaka Adom Pason. Ona se razvodi  i udaje za Golsvordija 1905. godine. O braku je pisao:„Prava bračna sreća sastoji se u vještini da se bude srećan udvoje ,isto onoliko koliko se to može biti sam.“

Golsvordi je umro od tumora na mozgu 31. januara 1933. godine u Londonu, samo sedam nedjelja nakon što je dobio Nobelovu nagradu 10. decembra 1932. godine. Na samu dodjelu nije mogao da ode, jer je već bio lošeg zdravstvenog stanja. Popularnost njegove fikcije nestala je veoma brzo nakon njegove smrti ali intresovanje za njegov rad se obnavlja kroz raznorazne televizijske adaptacije njegovih djela. Najuspješnija je bila iz 1967. godine kada su se ekranizovali njegovi najpoznatiji likovi iz “Sage o Forsajtima“, kako je bio i naziv TV drame.

Saga o Forsajtima

Kad bacimo pogled unazad, u doba kraljice Viktorije čija se zrelost, opadanje i pad slikaju u Sagi o Forsajtima mi sad vidimo da smo skočili iz tiganja u oganj. Bilo bi teško dokazima potkrijepiti  tvrdnju da je stanje Engleske bilo bolje 1913. godine nego što je bilo 1886. godine kad su se Forsajti okupili kod starog Džoliona da proslave vjeridbu Džun sa Filipom. A 1920. kad se pleme opet našlo na okupu da blagoslovi brak između Fler i Majkla, država Engleska je na svaki način bila onoliko isto rovita koliko je osamdesetih godina bila ukočena preobilnošću novca i niskim procentima zarada. Ali ova duga priča nije nikakva naučna studija o jednom dobu, te bi se moglo reći da je ona prisno predstavljanje nemira koji ljepota unosi u ljudske živote. Ali, iako je nemir koji ljepota i težnja za slobodom izazivaju  u svijetu prožetom duhom privatne svojine glavna tema Sage o Forsajtima, ona se ne može odbraniti od prebacivanja da je balsamovala viši srednji stalež. Kao što su stari Egipćani oko svojih mumija stavljali stvari potrebe za budući život, tako se i Golsvordi trudio da oko prilika tetaka Ane, Džuli i Hester, Timotija i Svidina, starog Džoliona i Džemsa i njihovih sinova položi ono što će im obezbijediti malo života poslije smrti.                                                  

Odlomak

A samo ga je jedna stvar istinski bacila u brigu dok je sjedio tu-sjetna žudnja njegovog srca –jer je sunce sijalo kao čarolija u njegovo lice, i po oblacima, i po zlatnom brezovom lišću a ćarlijanje vjetra bilo je tako blago, i tise tako tamnozelene, a mjesečev srp na nebu tako blijed. Može on da želi i da žudi za njima i da ih nikad ne dobije – ljepotu i ljubav na svijetu!  

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci