Bibliotekar preporučuje – “Stepski vuk”

Rođen je u gradu Kalvu, Virtemberg, 1877. godine. Strogo vaspitanje, neprikosnoveni autoritet oca koji ga šalje na teleološki seminar, i uskogrudnost okoline u tom zavodu obilježili su njegov unutrašnji svijet neurotičnom senzibilnošću. Poslije bjekstva iz seminara i teških sukoba s ocem nailaze, za mladog Hesea, mučne godine lutanja i traganja.

Sit evropske civilizacije Hese 1911. odlazi u Indiju. Kao posledica tog putovanja nastala su djela: “Iz Indije” (1913), a nekoliko godina kasnije (1922) “Sidarta”, jedna od najljepših i najpoetičnijih Heseovih pripovijedaka.

Godine 1922. godine emigrirao je u Švajcarsku a 1923.  postao je švajcarski državljanin. Kao antimilitarista i pacifista, jako se usprotivio Prvom svjetskom ratu.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, našao se se u čudnim okolnostima. Njemački propagandista Jozef Gebels u početku je štitio njegove knjige, i kao rezultat Hese je mogao da objavljuje svoja djela. Međutim, kada je zahtijevao da određeni djelovi njegovog romana Narcis i Zlatousti (Narziss und Goldmund) koji se tiču pogroma ostanu nedirnuti, našao se na nacističkoj crnoj listi. Ipak, uspio je da izbjegne Drugi svjetski rat i skrasio se u Švajcarskoj.

Kao i mnogi njegovi likovi, Hese je u toku svog života imao mnogo problema sa ženama. Njegov prvi brak sa Marijom Bernouli, sa kojom je imao troje dece, završio se tragično, tako što je njegova žena mentalno oboljela. Njegov drugi brak sa pjevačicom Rut Venger trajao je veoma kratko, a najveći dio vremena proveli su odvojeni jedno od drugog. To je dovelo do duboke emotivne krize. Hese se povukao u sebe i izbjegavao je socijalne kontakte. Ipak, njegov treći brak sa Ninon Dolbin Auslender (1895. – 1966.), trajao je do kraja njegovog života.

Hese je umro  u Montanjoli 9. avgusta 1962. godine u svojoj 85. godini.  

“Stepski vuk” objavljen je 1927. Autor govori o nezadovoljnom i usamljenom intelektualcu Hariju Haleru opisujući njegovo duhovno stanje kroz stalnu borbu između dvije suprostavljene strane, njegove ljudske i vučje prirode.

Roman u samim počecima nije bio prihvaćen od strane čitalaca, pa je čak neko vrijeme bio zabranjen u SAD-u zbog detaljnih opisa upotrebe droga i opscenih situacija. Hese je roman napisao kada je i sam bio u vrlo teškom i depresivnom razdoblju, kada ga je mučio osjećaj usamljenosti i izolovanosti od svijeta. Bio je nezadovoljan građanskim društvom i tehničkom civilizacijom. Pomišljao je na samoubistvo.

 Roman stiče popularnost tokom 60-ih i 70-ih godina među pripadnicima hipi-pokreta.        

Odlomak

“A život i stvarnost nijesu bili u pravu. Da jedna žena moga kova nema drugi izbor nego da bijedno ostari u službi pored pisaće mašine nekog čovjeka koji zarađuje novac, ili da se za takvog jednog čovjeka uda radi njegovog novca, ili da najzad postane neka vrsta djevojčure, isto je tako nepravedno kao i to što čovjek kakav si ti, usamljen, povučen u sebe i očajan, mora da se maši noža za brijanje. Kod mene je bijeda možda bila više materijalna i moralna, kod tebe duhovna – ali je put bio isti. Zar misliš da ne mogu da shvatim tvoj strah od fokstrota, tvoju odvratnost prema barovima i dvoranama za igru i tvoje rogušenje protiv dzeza i svih tih drangulija!”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković