Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Bibliotekar preporučuje – “Za kim zvono zvoni”

image1_1
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 04.04.2021. u 06:15

Ernest Hemingvej je rođen  21. jula 1899. u Ouk Parku, Ilinois. Bio je  pisac i novinar.

Hemingvej je bio veteran Prvog svjetskog rata i, dvadesetih godina XX vijeka, jedan od pripadnika pariskog „Udruženja izgnanika”, koji su kasnije postali poznati kao „izgubljena generacija” (taj termin skovala je američka književnica Gertruda Stajn prilikom jednog razgovora sa Hemingvejem). Aktivno je učestvovao u oba svjetska rata, kao i u grčko-turskom ratu i Španskom građanskom ratu. Bio je ratni dopisnik, ali i borac, što mu je omogućilo da stekne ogromno iskustvo i sakupi značajnu građu za pisanje. Reporterski je bilježio činjenice, što je odlika škole pisaca koju je predvodio između dva svjetska rata.

Svojim posebnim načinom pisanja koji karakteriše škrtost na riječima, Hemingvej je značajno uticao na razvoj književnosti XX vijeka. Mnogi njegovi romani se danas smatraju klasičnim djelima američke književnosti.

Dobio je Pulicerovu nagradu 1953. godine za roman Starac i more, kao i Nobelovu nagradu za književnost 1954. godine.

Hemingvej je od oca naslijedio avanturistički duh i nemiran temperament, što je vrlo rano odredilo njegov životni put. Nije htio da troši vrijeme na sticanje visokog obrazovanja, već je poslije srednje škole počeo da radi kao novinar. Tada je otkrio svoj spisateljski talenat i pisanje mu je postalo životni poziv. Često je putovao, obišao je Ameriku, Afriku, Evropu, a živio je u Parizu, Ki Vestu, Havani. Kad god je putovao, obavezno je nosio tri stvari: pisaću mašinu, štapove za pecanje i pušku – pecanje i lov su mu bili omiljeni hobiji. Hemingvej je volio intenzivan život, istovremeno je putovao, ratovao, uživao u ljepotama života i neprekidno pisao.

Poslije Prvog svjetskog rata ugovorio je dopisnički rad za jedan američki list i otišao u Pariz, koji je u to vrijeme bio središte književnog i kulturnog života Evrope. Tu je ušao u krug Gertrude Stajn i Ezre Paunda (američki pjesnik i kritičar), koji su podržali Hemingvejeve književne ambicije. Kao pisac oglasio se upravo u Parizu – objavio je Tri priče i deset pisama (1923), U naše vrijeme (1925) i Proljećne bujice (1926). Te knjige skrenule su pažnju na novo književno ime, a Hemingvej ubrzo nakon toga, jednim od svojih najboljih romana Sunce se ponovo rađa (1926), stiče reputaciju velikog pisca. Kasnije je napisao romane Zbogom oružje (1929), Snjegovi Kilimandžara (1935), Imati i nemati (1937). Bio je dopisnik tokom Španskog građanskog rata, a to iskustvo pretočio je u roman Za kim zvono zvoni (1940). Posle toga nastaje velika pauza, a 1950. izlazi roman Preko rijeke, pa u šumu, koji kritika proglašava njegovim najslabijim djelom. Godine 1952. objavio je roman Starac i more, kojim je ponovo zadobio nepodijeljena priznanja kritičara i Pulicerovu nagradu za književnost.

Kad je osjetio da mu zdravlje popušta i onemogućava život kakav je volio da živi, Hemingvej je, 2. jula 1961. u Ketčumu, Ajdaho, izvršio samoubistvo lovačkom puškom, završivši isto kao i njegov otac 1928. godine.   

“Za kim zvono zvoni”

Smatra se jednim od poznatijih ostvarenja u Hemingvejovoj karijeri. Žanrovski se određuje kao istorijski i ljubavni roman u kojem se pripovijeda o doživljajima američkog profesora španskog jezika Roberta Džordana tokom Španskog građanskog rata, gdje učestvuje kao dobrovoljac na strani ljevičarskih, antifašističkih snaga protiv fašista Fransiska Franka. Hemingvej je roman zasnovao na sopstvenim iskustvima u pomenutom ratu, gdje je boravio u ulozi ratnog dopisnika za američke novine.   

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci