Predstavljena monografija „Crnogorski kinematografi 1908 – 1914: Doprinos izučavanju kulturne prošlosti Crne Gore

Crnogorska kinoteka je ovim izdanjem započela izdavačku djelatnost, čime je obilježeno 110 godina od osnivanja prvog stalnog bioskopa u Crnoj Gori. Direktor Crnogorske kinoteke, Andro Martinović najavio je da je ovo tek početak izdavačke djelatnosti.

Otvaranjem prvog i redovnog  bioskopa na Cetinju 1908. godine, kazao je Martinović,  Crnogorci počinju da upoznaju filmsku industriju, koja je obilježila 20. vijek.

„Neće proći puno, bioskop će se iz kafane na Cetinju preseliti na Dvor, a već 1910. godine su zabilježene neke svečanosti, kao što je proglašenje Crne Gore za kraljevinu“, kazao je Martinović koji je urednik izdanja.

Govoreći o monografiji, istoričar dr Slavko Burzanović istakao je da ona predstavlja izvrstan materijal za dalja istraživanja, ali i vrijedan doprinos izučavanju kulturne prošlosti Crne Gore. Dolaskom bioskopa, kako je kazao Burzanović, dostignut je kulturni nivo Evrope, koji je omogućavao crnogorskom konzumentu bioskopa da se upoznaje sa istim sadržajima koji su se emitovali u svjetskim metropolama.

„Luka se usudio da pristupi pisanju monografije o jednoj materiji koja nije baš detaljna, koja je malo zabilježena u crnogorskim arhivskim institucijama i nije lako pronaći dovoljno građe da bi se ona na cjelovit način saopštila. Prvi uvod nam prikazuje prilično detaljan i iscrpan dio koji se odnosi na kulturne prilike u Crnoj Gori u drugoj polovini 19. i počekom 20. vijeka, i tu se može prepoznati koliko dobro poznaje materiju“, kazao je Burzanović.

Istoričar umjetnosti Dragan Perović istakao je da je monografija nastala kao plod višegodišnjih istraživanja Milunovića i njegove supruge Ljiljane.  

Kako je kazao Perović, knjiga predstavlja mali enciklopedijski priručnik kulture i mora biti nezaobilazno štivo svima koji hoće da se bave istorijom kinematografije kod nas.

„Rad Milunovića pratim dugi niz godina i sve ono po čemu je poznat nalazi se u ovom djelu. On je vrijedni, uporni istraživač koji sa puno akribičnosti i detaljnjim ispitivanjem dostupne arhivske građe traga za najsitnijim detaljima vezanim za oblast kojoj se bavi, bilo da je pozorište, film, numizmatika. On nam daje kratak pregled crnogorske kulturne istorije i kroz neke detalje pokazuje koliko se nije moglo doći do kontinuiteta u razvoju kulturnih institucija, odnosno realizacije kulturnog izražavanja“, kazao je Perović.

Autor knjige Luka I. Milunović govorio je o značaju proučavanja svih segmenata prošlosti Crne Gore, naglašavajući da  kultura uvijek odslikava stanje u društvu.

„Već je konstatovano da sam vodio mnogo računa o podatku, odnosno činjenici da se što više približi istina. Veoma je bitno da ono čime se bavimo, o čemu govorimo, vrlo čvrsto leži na lako provjerljivim agumentima i da svako može da pogleda i da vidi je li to tako, jedino tako možemo da izađemo iz tog usuda koji sigurno ne prati samo Crnu Goru, nego i druge zemlje,  koje moraju da imaju stabilnu infrastrukturu, prije svega kulturu. Hoću da istaknem da je kultura ta na kojoj je sve oslonjeno i, ako je dobro oslonjeno na stabilnom kulturnom miljeu, onda će vjerovatno i za očekivati je da saznanja u drugim oblastima budu kvalitetnija i bolja“, kazao je Milunović dodajući da su nam saznanja o procesima i događajima iz prošlosti potrebni da bi bolje shvatili pravce budućnosti.

Moderatorka večeri bila je Kristina Radović, dok je organizator promocije Crnogorska kinoteka i JU „Zahumlje“, u okviru Nikšićke kulturne scene.

Marija Goranović