Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Većina smatra da se CG kreće pogrešnim putem

  • Autor onogost.me
  • 04.05.2022. u 18:08

Dvostruko je veći broj građana koji smatraju da se Crna Gora kreće pogrešnim putem nego onih koji smatraju da se kreće pravim putem, pokazuje istraživanje "Poruke izborne volje: Šta građani vide kao javni interes", koje je sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Cilj analize je, kako navode iz CEDEM-a, predstavljanje stavova i percepcije građana u odnosu na ključne probleme u oblasti unutrašnje i spoljne politike Crne Gore.

“Istraživanje je sprovedeno godinu dana od formiranja doskorašnje vlade Zdravka Krivokapića, kako bi se prikazale težnje i očekivanja građana u vezi sa djelovanjem svih političkih subjekata kao osnove za dalji rad izvršne i zakonodavne vlasti. Najveći broj pitanja je analiziran sa aspekta političke preferencije, te demografskih karakteristika poput pola/roda, godina starosti, nacionalnosti, nivoa prihoda i stepena obrazovanja, kako bi se pružio jasan pregled po svim istraživačkim pitanjima”, navode u analizi. 

Analiza je pokazala da više nego svaki drugi ispitanik, koji podržava prosrpske partije, smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, kao i skoro svaki treći podržavalac građanskih partija.

“Najveći broj podržavalaca DPS-a, građanskih i manjinskih partija smatra suprotno. Ljudi iz sjeverne regije Crne Gore i oni koji žive na selu smatraju da se Crna Gora kreće pravim putem. Iako manje od svakog trećeg ispitanika, oni sa visokim obrazovanjem se više slažu da se Crna Gora kreće u pravom smjeru od onih s nižim stepenom obrazovanja”, podaci su CEDEM-a.

Podaci su pokazali i da svega šest institucija, i to Srpska pravoslavna crkva, sistem obrazovanja, Delegacija EU u Crnoj Gori, Ujedinjene nacije, zdravstveni sistem i Vojska Crne Gore, bilježe veći stepen povjerenja od nepovjerenja, dok je najveći stepen nepovjerenja u Crnogorsku pravoslavnu crkvu i političke partije.

“Kada je u pitanju interpersonalnom povjerenju kao pokazatelju povjerenja građana u riječi, radnje i odluke drugih, ali i njihove spremnosti da djeluju na temelju takvog mišljenja građana, veoma je izražen nedostatak interpersonalnog povjerenja”, dodaju iz CEDEM-a.

Preko 80 odsto građana smatra da fokus Vlade i vladinih institucija treba da bude usmjeren na borbu za bolji životni standard i borbu protiv kriminala i korupcije.

“Gotovo jednak broj građana smatra važnim za napredak Crne Gore depolitizaciju i departizaciju javne uprave i borbu protiv diskriminacije. Dvoje od troje građana procjenjuje da reforma pravosuđa i reforma izbornog sistema treba da budu visoko na agendi bilo koje političke strukture. Ispunjavanje uslova za punopravno članstvo Crne Gore u EU ključnim prioritetom za napredak zemlje smatra skoro 60 odsto građana”, navode iz CEDEM-a.

Prema mišljenju podržavalaca svih političkih subjekata i apstinenata, navode iz CEDEM-a, ključni prioritet Vlade treba da budu ekonomska pitanja.

“Nasuprot tome, prepoznavanje važnosti usmjeravanja Vladinih aktivnosti na međunacionalna pitanja i demokratiju u zanemarljivom broju se javlja kod pristalica DPS-a, manjinskih i građanskih partija”, pokazuju podaci.

Reformu izbornog zakonodavstva, reformu pravosuđa, te borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije ključnim ili veoma važnim prioritetom unutrašnje politike u najvećoj mjeri smatraju pristalice prosrpskih i građanskih partija.

“Ovo pitanje najmanje bitnim za napredak zemlje smatraju podržavaoci DPS-a, manjinskih partija, te apstinenti. Ovi prioriteti su najvažniji prema mišljenju građana sa visokim obrazovanjem, sa većim primanjima, prema mišljenju onih koji su mlađe ili srednje dobi, te onih koji žive u gradu. U najvećoj mjeri, Crnogorci i Srbi podjednako smatraju važnim ove reforme i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Bošnjacima, Muslimanima i Albancima su manje važne nego Srbima i Crnogorcima”, navodi se u saopštenju CEDEM-a.

Borbu protiv diskriminacije, kao važnu stavku za unapređenje Crne Gore, u najvećoj mjeri podržavaju pristalice građanskih partija.

“Bošnjaci i Muslimani najviše podržavaju ovaj prioritet. Pitanje borbe protiv diskriminacije smatraju ključnim ili važnim u većoj mjeri građani sa visokim nego oni sa niskim primanjima. Istraživanje takođe pokazuje da što je viši stepen obrazovanja, to je ovo pitanje važniji prioritet”, pokazuje analiza.

Iz CEDEM-a navode da bez obzira na to kog su političkog uvjerenja, građani u najvećoj mjeri smatraju da je pitanje reforme javne uprave, posebno depolitizacije i departizacije, važno za napredak Crne Gore.

“U tome prednjače pristalice građanskih partija, zatim, u nešto manjoj mjeri, oni koji podržavaju prosrpske partije i DPS, dok su pristalice manjinskih partija i apstinenti oni koji se najmanje zalažu za depolitizaciju i departizaciju. Reformu javne uprave najviše podržavaju visokoobrazovani i oni koji žive na sjeveru. Skoro je 20 odsto više Bošnjaka, Muslimana, Crnogoraca i Srba nego Albanaca koji smatraju ovo pitanje ključnim ili važnim za napredak Crne Gore”, piše u podacima.

Glasači ili podržavaoci prosrpskih partija i apstinenti znatno manje nego ostali podržavaju ispunjavanje uslova za članstvo Crne Gore u EU.

“Pristalice građanskih partija u najvećoj mjeri podržavaju ispunjavanje uslova, zatim oni koji podržavaju manjinske partije i na kraju, ali u značajnom procentu, glasači DPS-a. Stepen obrazovanja i visina prihoda su u pozitivnoj korelaciji sa podrškom ispunjenju uslova za članstvo”, navode iz CEDEM-a.

Građani stariji od 55 godina u manjoj mjeri procjenjuju da je ispunjavanje uslova ključno ili važno za napredak zemlje.

Izvor: rtcg.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Početak dijaloga predstavnika parlamentarnih partija o pronalaženju rješenja za izbornu i političku krizu u Šavniku najvjerovatnije će započeti 29. aprila, saopštio je šef Poslaničkog kluba Pokreta,,Evropa sad“ i kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.