Proizvodi od žive biće zabranjeni do kraja iduće godine

Direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović u razgovoru za Pobjedu podsjeća da je živa vrlo otrovna supstanca koja, ako se emituje ili ispusti u vazduh, zemljište i vodu, može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, zbog čega je ratifikacija Minamatske konvencije o živi, kaže ona, veliki korak naprijed u borbi protiv zagađenja živom.

“Shvatajući zdravlje svojih građana vrlo ozbiljno, Crna Gora učestvuje u međunarodnim naporima za ograničenje emisija u vazduh i ispuštanja žive u vode i zemljište”, dodala je ona.

Najznačajni dio Konvencije, objašnjava, odnosi se na zabranu proizvoda, odnosno na preduzimanje mjera da se ne dozvoli proizvodnja, uvoz ili izvoz novih proizvoda koji sadrže živu.

FILM

“Koincidencija je što je u martu, kada smo Skupštini dostavili Prijedlog zakona o potvrđivanju Minamatske konvencije o živi, koji je tada i usvojen, istovremeno u toku bilo snimanje kadrova, u tivatskom zalivu, za film Minamata. Džoni Dep je u glavnoj ulozi i sigurno da će snimanje filma na ovu temu sa proslavljenim glumcem učiniti Crnu Goru dodatno primamljivom za nove inostrane goste. Filmovi su odlični promoteri države u kojoj su snimani. Obilazak čuvenih mjesta sa snimanja u svijetu je odavno prepoznat kao vid “filmskog” turizma”, kazala je Vojinović.

Konvencija kojoj je u fokusu živa, dobila je naziv po zalivu Minamata, prefektura Kumamoto u Japanu, gdje je tokom ‘50-ih i ‘60-ih godina XX vijeka došlo do trovanja živom, usljed ispuštanja u more industrijske otpadne vode iz fabrike vinilhlorida. To more bilo je izuzetno bogato ribom. Ispuštanje otpadnih voda izazvalo je stravične posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Vojinović objašnjava da su kod nas na nacionalnom nivou sprovode mjere za rješavanje problema smanjivanjem emisija i upotrebe žive, ali da bi u potpunosti zaštitili građane potrebno je djelovati globalno. Izloženost živi, dodaje ona, u velikoj mjeri uzrokovana je emisijama nastalim u drugim djelovima svijeta, a koje se prenose na velike udaljenosti.

“Stoga je Crna Gora aktivno podržavala međunarodne pregovore o globalnom sporazumu o živi, potpisala i ratifikovala Minamatsku konvenciju o živi i aktivno će je implementirati u budućem periodu”, istakla je Vojinović.

KONVENCIJA

Kako objašnjava Konvencijom je uređen cijeli životni ciklus žive, od nastanka do upravljanja otpadom koji je sadrži, a cilj je zaštita zdravlja ljudi i životne sredine od ispuštanja žive i njenih jedinjenja u vazduh, vodu i zemljište.

“Posebno se zabranjuju proizvodnja, uvoz i izvoz niza proizvoda koji sadrže živu, predviđaju se zabrane ili operativni uslovi za nekoliko proizvodnih procesa koji upotrebljavaju živu, poziva se na odustajanje od novih primjena žive u proizvodima i proizvodnim procesima, ali i na mjere za smanjivanje emisija žive iz tradicionalnog rudarstva zlata u malom opsegu i industrijskih aktivnosti, uključujući primjenu najbolje dostupnih tehnika. Zahtijeva se privremeno skladištenje i upravljanje otpadom na način koji je prihvatljiv za očuvanje životne sredine”, kaže Vojinović.

Ona je dodala da je veliki dio Minamatske konvencije već obuhvaćen zakonodavstvom EU koje je preneseno u crnogorsko zakonodavstvo.

“Zakonom o životnoj sredini uvedena je zabrana izvoza žive i nekoliko živinih jedinjenja, a za živu koja je klasifikovana kao otpad uvedena su pravila o bezbjednom skladištenju. Podzakonskim aktima uređena su pitanja zabrane uvoza, izvoza i proizvodnje proizvoda koji sadrže živu, poput toplomjera i drugih uređaja za mjerenje namijenjenih za slobodnu prodaju (manometri, sfigmomanometri, aparati za mjerenje pritiska, barometri, termometri…), granične vrijednosti prisustva opasnih materija u električnim i elektronskim proizvodima, kao i bliži sadržaj prethodnog obavještavanja za izvoz hemikalija kojima je uspostavljen sistem obavještavanja, između ostalog primjenjiv na uvoz žive. Sve ove zakonske norme već se implementiraju”, istakla je Vojinović.

Novim Zakonom o industrijskim emisijama zabranjena je upotreba žive i živinih jedinjenja i smješa žive u postrojenjima odnosno, odgovarajućim proizvodnim procesima.

“Navedenim zakonom upotreba žive i živinih jedinjenja i smješa žive u proizvodnim procesima dozvoljena je samo u proizvodnji natrijumovih ili kalijumovih metilata i etilata. Zabranjuje se i primjena proizvodnih procesa u kojima se koriste živa ili živina jedinjenja, ako se ti procesi nijesu primjenjivali prije 1. januara proše godine, kao i tradicionalno rudarstvo i obrada zlata i rudarstvo i obrada zlata u malom opsegu gdje se amalgam žive upotrebljava za izdvajanje zlata iz rude”, ističe Vojinović.

LOKACIJE

U Crnoj Gori nijesu identifikovane lokacije koje su kontaminirane živom, a pitanja eventualnog tretiranja i skladištenja uređena su propisima iz oblasti upravljanja otpadom.

“Programom monitoringa životne sredine živa se kontinuirano prati u vazduhu, sedimentu, zemljištu i dagnjama. Za 2017. godinu, prema UK standardu, sadržaj žive u sedimentu je između nivoa 1 i 2, što ukazuje da je neophodna dalja procjena, dok je prema holandskom standardu sadržaj žive ispod ciljnog nivoa. Rezultati analize zemljišta u blizini rudnika Brskovo pokazuju povećan sadržaj žive, budući da to područje karakteriše povećan sadržaj metala geohemijskog porijekla, koji predstavljaju prirodne nečistoće sirovog olova. Kao takvi, u navedenom području uglavnom su prisutni u formama koje su male biodostupnosti i mobilnosti, pa shodno tome i beznačajnog rizika za okolinu”, kaže Vojinović.

Što se tiče privrede, Crna Gora nema prozvodnju žive i proizvoda koji sadrže živu, niti se u industrijskim procesima ona primjenjuje.

“S druge strane, svi uvoznici i distributeri uglavnom uvoze iz država EU koje već godinama implementiraju ograničenja i zabrane upotrebe, stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže živu i koje već uveliko koriste bezbjednije alternative”, zaključuje Vojinović.

Podizanje svijesti o štetnosti hemikalija

U našoj zemlji dodatno je potrebno raditi na podizanju svijesti javnosti o štetnosti žive, o bezbjednoj upotrebi hemikalija i rizicima koje one predstavjaju, kao i nivou ekološke kulture.

“Planirali smo cijeli set aktivnosti kojima je to cilj. Predviđena je izrada i distribucija odgovarajućeg edukativnog i informativnog materijala prilagođenog ciljnoj grupi kako bi se podigla svijest opšte populacije, ali i posebno osjetljivih grupa (poput trudnica, porodilja i djece) o mogućim štetnim efektima hemikalija po zdravlje ljudi i životnu sredinu, adekvatnim preventivnim mjerama, kao i načinima za minimizaciju rizika. Živa i njenja jedinjenja spadaju u hemikalije na koje treba skrenuti posebnu pažnju”, kazala je Vojinović dodajući da posebno mjesto i misiju u ekološkom osvješćivanju imaju i mediji.

Izvor: Pobjeda