Navode da je samo kod jednog člana Vlade moguće precizno utvrditi vrijednost digitalne imovine. Iz ASK-a odgovaraju da sa Ministarstvom pravde razmatraju uvođenje novog obrasca za prijavu imovine, kao i novih zakonskih rješenja iz ove oblasti.
Balkanska istraživačka mreža uputila je inicijativu Agenciji za sprečavanje korupcije da unaprijedi kontrolu kada je riječ o vlasništvu javnih funkcionera nad kriptovalutama i ostalom digitalnom imovinom.
Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš kaže da su uvidom u kartone funkcionera koji su prijavili kriptovalute, utvrdili su da u svakom od slučajeva, osim u slučaju Nika Đeljošaja, potpredsjednika Vlade, je prosto nemoguće utvrditi šta funkcioneri uopšte posjeduju i u kojoj je to vrijednosti.
"To iz razloga što oni uopšte ne prijavljuju ni tipove kriptoimovine koje imaju, niti količine, da bi se na osnovu toga mogla procijeniti tržišna vrijednost", navodi Maraš.
On detaljnije pojašnjava šta podrazumijeva njihov zahtjev prema ASK-u.
"Da se detaljnije precizira način na koji se prijavljuje kriptoimovina, kao što je to slučaj i sa drugom imovinom koju su funkcioneri dužni da prijavljuju, kako bi onda sama agencija bolje mogla da kontroliše da li funkcioneri zaista prijavljuju imovinu i, mnogo važnije, da li krše zakon", objašnjava Maraš.
U Agenciji za sprječavanje korupcije navode da su uočili problem i da već preduzimaju određene mjere.
"Trenutno se od Ministarstva pravde i Agencije razmatra uvođenje novog obrasca za prijavu imovine i propisivanje novih rješenja u Zakonu o sprječavanju korupcije. Jasno je da je osnovni rizik da javni funkcioner može sakriti imovinu ili ukoliko se ista vodi na drugo lice, ili se nalazi u inostranstvu, ili na kraju kupovinom kriptovaluta", kaže direktor ASK-a Dušan Drakić.
Drakić za Radio Crne Gore poručuje da je cilj da podaci o imovini svakog funkcionera budu javni, da odražavaju stvarno stanje i da su podložni kontroli. Nada se da će zakonodavac propisati određene mehanizme za provjeru vlasništva nad kriptovalutama.
