Na prvoj panel-diskusiji pod nazivom „Pravedna tranzicija energetskog sektora – gdje smo i kako dalje?“, ispred te kompanije učestvovao je predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović.
Đukanović je na početku svog izlaganja naglasio da je politika „proizvodi gdje trošiš“ pobjednik zelene tranzicije.
''On je naglasio da tehnološki napredak u oblasti solarne energije i baterijskih sistema donosi značajne benefite, uz napomenu da će se količina dobijene energije sa jednog kvadratnog metra u narednim decenijama značajno povećavati. Govoreći o trenutnom stanju, predsjednik je istakao da je prilikom preuzimanja rukovođenja Elektroprivredom kapacitet solarnih elektrana bio nedefinisan. Okupili smo pet inženjera i dobili pet različitih mišljenja o priključenju solarnih elektrana. Sada imamo jasnu strategiju i prenosni kapaciteti više nisu problem", rekao je on na Samitu koji je okupio blizu 1.000 učesnika.
Prema njegovim riječima, drugi ključni pravac poslovne politike je korišćenje hidroenergetske infrastrukture za priključenje solarnih elektrana.
"Ne smijemo potrošiti kap vode za proizvodnju električne energije kada imamo sunce", naglasio je predsjednik Odbora EPCG.
Treći prioritet, dodao je Đukanović, jeste snažan razvoj baterijskih sistema, pri čemu je najavio da će 26. marta na sjednici Odbora direktora biti usvojen elaborat i raspisan javni poziv za nabavku četiri velika baterijska sistema ukupne snage 120 MWh.
"A vjetroparkovi Krnovo i Gvozd dodatno će ojačati naš energetski sektor", istakao je predsjednik.
On je naglasio da su radovi na vjetroparku Gvozd od 55 MW u poodmakloj fazi, te da se očekuje isporuka vjetrogeneratora u septembru.
"Ako sve bude teklo po planu, probni rad ćemo započeti do kraja godine. Istovremeno nastavljamo sa realizacijom vjetroparka Gvozd 2 i velikih solarnih elektrana", dodao je on.
Đukanović je izrazio zadovoljstvo činjenicom da Crna Gora već ima gotove urbanističko-tehničke uslove za više od 350 MW solarnih elektrana, posebno u okolini Nikšića.
"Razvijamo projekte hidroelektrane Kruševo sa francuskom kompanijom EDF, a u saradnji sa američkim UGTR-om i Hyundai-jem radimo na novim solarnim postrojenjima", izjavio je.
On je naglasio i važnost projekta "Solari 5000+", koji predviđa instalaciju solarnih panela na što više javnih ustanova i državnih institucija.
"Cilj nam je da omogućimo što većem broju domaćinstava subvencije za instalaciju solarnih panela. Zahvaljujući Eko fondu, koji godišnje ulaže osam miliona eura, već 3.500 domaćinstava dobilo je subvencije za solarne panele", istakao je predsjednik Odbora EPCG.
Takođe, naveo je da se radi i na razvoju gasnih elektrana snage 400 MW, uz dodatna istraživanja u oblasti baterijskih sistema.
"Državne firme često nailaze na prepreke u vidu javnih nabavki i birokratije. Dok privatna kompanija može da kupi opremu za 100.000 eura odmah, nama su potrebni mjeseci da sprovedemo proces nabavke", rekao je.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore rekao je i da Crna Gora ima jasan put ka energetskoj tranziciji, ali da su potrebne zakonodavne promjene i efikasniji administrativni procesi.
"Ako riješimo regulatorne prepreke, naš region teško može pronaći konkurentniji sektor od energetike", zaključio je on.
Tehnološka rješenja AI u cilju stabilnosti elektroenergetskog sistema biće tema sa kojom će početi drugi dan Samita. Istog dana, eminentni stručnjaci iz regiona razgovaraće i o jačanju i proširenju prenosne mreže, sa ciljem postizanja njene pouzdanosti.
Trećeg dana Samita raspravljaće se o najaktuelnijim temama iz oblasti energetike. Učesnici samita imaće su priliku da čuju sve novine o tehnologijama za efikasno skladištenje energije, za podršku stabilnosti mreže i integracije obnovljivih izvora energije.
