On je kazao da će se pekari prilagoditi preporukama Vlade kojima se to predviđa, ali je istakao da je potrebno da trgovci postave realne marže, piše Pobjeda.
“Trgovačke marže na pekarske cijene bijelog hljeba sada su 30, a realno je da budu 17-18 odsto. Donja granica naše proizvođačke cijene je 42 centa po vekni, sve ispod toga je gubitak”, istakao je Nikolić, dodajući da cijene po kojima građani kupuju hljeb zavise od regiona i maloprodaje.
Učešće bijelog hljeba je, prema njegovim procjenama, 70 odsto u ukupnoj proizvodnji, dok je povrat 15 odsto.
Negativno posluju
Od maja prošle godine povećane su cijene pšenice, ulja, šećera, aditiva, smjesa, lož ulja i goriva, što je uticalo na povećanje troškova pekara i u krajnjem dovelo do poskupljenja hljeba. Zbog toga je Vlada naložila ograničavanje cijena, prema kojem vekna bijelog hljeba od 500 do 600 grama ne može biti skuplja od 50 centi, odnosno 40 centi za vekne od 300 do 400 grama.
Nikolić, koji je direktor Uniprom pekare, naglašava da Vlada ne daje nikakve subvencije pekarima koji, poslije godinu i po pandemije koronavirusa negativno posluju.
“Kako je sve bilo zatvoreno, slabije smo sarađivali sa hotelskim lancima, restoranima, a ni izvoz nije bio dobar. Pekarska industrija je sa 39 miliona eura u 2019. oslabila na 28 miliona u prošloj godini”, naglasio je Nikolić.
