Podsjetimo, prosječna zarada u Crnoj Gori u avgustu iznosila je 861 euro, dok je nedavno objavljeno da sindikalna potrošačka korpa u trećem kvartalu iznosi 2.000 eura i odnosi se na troškove četvoročlane porodice u Crnoj Gori, sa dvoje djece školskog uzrasta.
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević kaže za Portal RTCG da prosječna zarada u javnoj upravi iznosi 686 eura.
“Kada to upoređujemo sa sindikalnom potrošačkom korpom koja je objektivna, lako je zaključiti da dva zaposlena u javnoj upravi nemaju ni približno primanja za osnovne životne potrebe četvoročlane porodice”, poručio je Rakočević.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković podsjeća za Portal RTCG da se visina sindikalne potrošačke korpe povećala u drugom kvartalu, a potom i u trećem, što je kako kaže, bilo i očekivano upravo zbog ljetnje turističke sezone.
“Ako bi to posmatrali iz ugla dvije prosječne zarade, ukoliko su zaposlena dva člana domaćinstva od četiri, imate i dalje problem u dijelu finansiranja same sindikalne potrošačke korpe. Znači dvije prosječne zarade u Crnoj Gore nisu dovoljne da bi se pokrila vrijednost same sindikalne potrošačke korpe, što nam i dalje govori da su troškovi života mnogo veći u odnosu na same zarade. To nam govori da, iako je došlo do rasta zarada, sami životni standard nije u tolikoj mjeri uvećan u odnosu na neki prethodni period”, naveo je Mulešković.
Mulešković dalje navodi da ono što može da se vidi iz statističkih podataka jeste da trenutna platežna moć građana nije na nivou sindikalne potrošačke korpe.
“To jasno govori da se mora raditi na pitanju unapređenja životnog standarda građana Crne Gore. To podrazumijeva isključivo dalji ekonomski rast i razvoj, prvenstveno realne ekonomije, jer jedino na taj način možemo da računamo da dolazi do održivog rasta zarada i do održivog rasta životnog standarda građana Crne Gore”, poručio je je Mulešković.
Kaže da je u tom dijelu malo problematično iz ugla statistike i uporedivosti samih podataka, jer nemamo podatke o sindikalnoj potrošačkoj korpi iz ranijeg perioda, pa se ne može uraditi detaljna analiza.
“Sindikalna potrošačka korpa jeste dobro procinjena, iako, neki troškovi koji ulaze u sami obračun možda i jesu trenutno veći od prikazanih”, kaže Mulešković.
Mulešković ističe i da metodologija koja se koristi za određivanje sindikalne potrošačke korpe je metodologija kreirana shodno praksama određenih zemalja, pa je samim tim i uporediva sa tim zemljama.
“U tom dijelu nema zamjerki metodologija je dobra, standardizovana i predstavlja papirološki parametar onoga što jeste osnov za svakodnevni život svakog građanina Crne Gore”, zaključio je Mulešković.
Podsjetimo, ukupna vrijednost sindikalne potrošačke korpe za period jul-avgust-septembar ove godine iznosi 2.000 eura.
U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95%, saopštila je Unija slobodnih sindikata.
Od ukupno deset kategorija troškova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to:
• Trošak prehrambenih proizvoda – 3,42%
• Troškovi imputirane rente – 11,43%
• Troškovi stanovanja i komunalija – 6,67%
• Troškovi obrazovanja i kulture – 30%
• Troškovi ljetovanja – 25%
