Predviđeno je, kako su kazali u toj kompaniji, da remont, ove godine, traje 45 dana, tako da se ponovno priključenje termoenergetskog bloka na elektroenergetski sistem Crne Gore, očekuje 2. juna ove godine.
"Planom ovogodišnjeg remonta, predviđen je remont kotlovskog postrojenja, zamjena dijela ekranskih cijevi na kotlu i sanacija oštećenja na zagrijačima vazduha te remont mlinskih postrojenja, zatim opreme u mašinskoj sali, kao i revizija kompletne armature, svih regulacionih ventila, zasuna, klapni, remont i ispitivanje elektroopreme. Nadogradićemo i postojeću verziju sistema upravljanja", kazali su iz EPCG.
Glavni operativni direktor EPCG Zoran Šljukić navodi da su ovogodišnji remontni radovi, vrijedni 3,1 milion eura, dobro i na vrijeme pripremljeni.
"U prethodnom periodu uredno je sprovedena tenderska procedura i potpisani ugovori sa svim izvođačima na remontnim radovima, tako da smo spremno ušli u ovaj posao", ističe Šljukić.
Prema riječima izvršnog rukovodioca Direkcije za upravljanje energijom, Darka Krivokapića zahvaljujući dobrim hidrološkim prilikama u ovom dijelu godine, bez obzira na nešto manji prosjek padavina tokom marta i u prvoj polovini aprila u odnosu na plan, izlazak TE sa mreže neće se osjetiti.
"Akumulacije HE „Perućica“ su na nivou Bilansa, dok akumulacija HE „Piva“ trenutno raspolaže potencijalom za proizvodnju gotovo 100 GWh električne energije više u odnosu na plan. To bi trebalo da bude dovoljno da potrebe potrošnje pokrijemo, uglavnom, iz sopstvenih izvora, bez većeg uvoza energije", kaže Krivokapić.
Vjeruje je da će, kroz optimizaciju proizvodnje i dobro izbalansiran odnos uvoza i izvoza električne energije, elektroenergetska situacija biti stabilna i u narednom periodu.
"Nadam se da ćemo do kraja aprila raspolagati dovoljnim količinama električne energije za pokrivanje potreba potrošnje. Znači uvezene količine energije pokrićemo (finansijski) iz izvoza, dok tokom maja očekujemo da trošak uvoza ne bude veći od pet miliona eura, što je otprilike na nivou 10 odsto potreba za električnom energijom", podsjetio je Krivokapić.
Preostali dio potreba potrošnje pokriće se iz sopstvenih izvora, od čega 70 odsto iz naših hidroenergetskih objekata, dodatnih 20 odsto iz obnovljivih izvora energije (OIE), a ostatak iz razlike ostvarene po osnovu izvoza i uvoza.
"Tokom prvog kvartala 2023. godine ostvarili smo dobre finansijske efekte. Iskoristili smo povoljnu hidrološku situaciju, a izdašnu proizvodnju smo maksimalno valorizovali na tržištu, tako da trenutno dobro finansijski stojimo.
Imamo dovoljno i novca i energije da spremno dočekamo ljetnji, sušni period kada nas očekuje smanjena proizvodnja iz hidroenergetskih kapaciteta i povećani uvoz", zaključio je Darko Krivokapić.
