Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Građani Crne Gore plaćaju najskuplju struju u regionu

11:08 · 11.09.2019.Marija Vujovic
Onogošt

Domaćinstva u Crnoj Gori plaćaju najskuplju struju u regionu kada se njena cijena svede na paritet kupovne moći građana, pokazuju podaci Eurostata za 2018. godinu, koji su navedeni u izvještaju Regulatorne agencije za energetiku (RAE).

Kada se gleda samo cijena struje, Crna Gora je skuplja po tom pitanju od Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, dok je jeftinija od Hrvatske i Slovenije.

Cijena električne energije u Crnoj Gori lani je iznosila 10,3 centa po kilovat-satu sa porezom na dodatu vrijednost (PDV) i bila tri puta jeftinija nego u najskupljoj Danskoj, gdje je kilovat-čas 31,2 centa, a skoro dva puta skuplja nego na Kosovu, gdje je 6,4 centa.

Međutim, kada se uporede cijene struje za domaćinstva svedene na paritet kupovne moći, onda je situacija drugačija, pa je električna energija u Crnoj Gori skuplja nego u svim zemljama regiona, a skoro je ista kao u zemljama EU. Prosjek u EU je 21,1 cent.

Po toj računici Eurostata, cijena struje u Crnoj Gori je 20,7 centi po kilovat-satu, što je duplo više nego kada se gleda samo cijena struje sa PDV-om.

U Hrvatskoj je 20,5 centi, Sloveniji 19,8, Albaniji 18,4, Sjevernoj Makedoniji 17,9, a Srbiji 14,5 centi. Po paritetu kupovne moći najjeftiniji je Island sa 9,9 centi, dok je najskuplji Portugal sa 28,2 centa. Danska u kojoj je najskuplji kilovat-sat, kada se cijena svede na paritet kupovne moći iznosi 23,4 centa, 2,7 centi više nego u Crnoj Gori.

Podaci pokazuju da je struja u Crnoj Gori skuplja nego u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Švedskoj, Holandiji, Finskoj, Norveškoj…

U dokumentu RAE se navodi da Eurostatov izvještaj prikazuje da su cijene električne energije za domaćinstva u zemljama EU u periodu između druge polovine 2017. i druge polovine 2018. godine u prosjeku povećane za 3,5 odsto. Prosječna cijena u EU za 2018. godinu, uključujući sve takse i PDV, iznosi 21,1 cent po kilovat-satu, a kretale su od 10,1 centa u Bugarskoj do 31,2 centa, koliko iznosi cijena u Danskoj. Promjene cijena električne energije bile su različite po državama. Tako je, primjera radi, u Letoniji došlo do smanjenja od 4,5 odsto, dok je na Kipru došlo do povećanja od 19,6 procenata.

Kada se poredi 2017. i 2018. godina, najveće povećanje cijena električne energije za domaćinstva registrovano je na Kipru 19,6 odsto, u Španiji 13,8 odsto, Holandiji 9,7 odsto, Velikoj Britaniji 8,6 odsto, Irskoj 7,8 odsto, Estoniji 7,5 odsto i Švedskoj sedam procenata. Najveće smanjenje registrovano je u Letoniji 4,5 odsto, Poljskoj 2,5 i Njemačkoj 1,6 odsto.

“Iskazano u eurima, uključujući sve takse i PDV, prosječne cijene električne energije za domaćinstva u drugoj polovini 2018. godine bile su najniže na Kosovu 6,4 centa po kilovat-satu, u Srbiji 7,1 cent i Sjevernoj Makedoniji 7,9 centi, a najviše u Danskoj 31,2 centa, Njemačkoj 30 centi, Belgiji 29,4 centa i Irskoj 25,4 centa”, piše u izvještaju.

Izvor: Dan

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Poreska uprava: Za deset mjeseci naplaćeno 1,52 milijarde eura, 139,4 miliona više nego lani
Biznis

Poreska uprava: Za deset mjeseci naplaćeno 1,52 milijarde eura, 139,4 miliona više nego lani

Poreska uprava za prvih deset mjeseci ove godine ostvarila je naplatu bruto poreskih prihoda od 1,52 milijarde eura, što je za 139,4 miliona eura, odnosno deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. Plan naplate premašen je za 62,1 milion eura, odnosno 4,3 odsto, saopšteno je iz Poreske uprave.

04.11.2026.Saznaj više
BoostMeUp Week u Tehnopolisu: 24 tima rade na razvoju i validaciji svojih ideja
Biznis

BoostMeUp Week u Tehnopolisu: 24 tima rade na razvoju i validaciji svojih ideja

U IPC Tehnopolis u toku je BoostMeUp Week, intenzivna faza šestog izdanja BoostMeUp programa, koja okuplja 24 odabrana tima sa ciljem da unaprijede, testiraju i validiraju svoje inovativne ideje, saopšteno je iz Tehnopolisa.

04.11.2026.Saznaj više
Procjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike
Biznis

Procjena EPCG Željezare: Troškovi zarada rastu, zadržaće sve radnike

Primjena "Euro modela" imaće značajniji uticaj na poslovanje EPCG Željezare, prvenstveno kroz povećanje izdataka za zarade zaposlenih, što će se odraziti na ukupne troškove poslovanja, kazao je "Danu" generalni direktor tog preduzeća Miloš Nikolić.

04.11.2026.Saznaj više
Dizel od danas jeftiniji jedan cent
Biznis

Dizel od danas jeftiniji jedan cent

Eurodizel je od danas jeftiniji jedan cent, dok su cijene eurospera 98 i 95 ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

03.11.2026.Saznaj više
Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana
Biznis

Neizvjesno šta je sa novcem od uplata građana

Centralna banka oduzela je odobrenje Alta Pay grupi za rad u Crnoj Gori. Cilj je, kako je saopšteno, da se zaštite korisnici i završe započete transakcije. Ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović za radio Crne Gore je ocijenio da je to pozitivna odluka, ali je upitno da li je Alta Pay već prenio novac na, primjera radi, Elektroprivredu, Vodovod, telekomunikacione kompanije, transferisao uplate pazara pravnih subjekata. Napominje i da su dosadašnja iskustva pokazala da građani na kraju moraju ponovo uplatiti isti iznos. Preporučuje potrošačima da provjere gdje je završio novac i u konačnom se obrate Sektoru za finansijsku zaštitu u Nacionalnoj monetarnoj instituciji.

03.11.2026.Saznaj više
Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više