Kako je saopšteno iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, o tome koliko je ovo velika promjena i veličini napredak u ovoj oblasti najbolje govore podaci da je 2106. godine svega 3,6% korisnika internetu pristupalo brzinama većim od 30 Mb/s, a priključaka sa brzinama većim od 100 Mb/s nije ni bilo u ponudi operatora.
"U istom priodu je došlo i do znatnog povećanja broja priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa, kao i količine prenešenih podataka. U Crnoj Gori je trenutno u upotrebi 183.690 priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa. Odnosno penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa u odnosu na broj domaćinstava iznosi 86,6%. U odnosu na 2016. godinu broja širokopojasnih priključaka porastao je za 60%. U toku 2019. godine korisnici usluga fiksnih mreža su prenijeli 225 PB (peta bajta) podataka, odnosno tri puta više nego 2016. godine", saopštio je izvršni direktor Agencije Darko Grgurović.
Naveo je da za ovako veliki i brzi rast broja priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa, brzina i količine prenešenih podataka najzaslužniji su investicije operatora elektronskih komunikacije u razvoj mreža i usluga, mehanizam zajedničkog korišćenja elektronske komunikacione infrastrukture i regulatorni okvir koji propagira princip tehnološke neutralnosti.
"Visok nivo investicija je doveo do značajnog povećanja dostupnosti i broja širokopojasnih priključaka. Važan pokazatelj prethodno navedenog predstavlja nivo investicija koje su realizovali operatori u Crnoj Gori u nekoliko prethodnih godina. U četiri prethodne godine operatori su u sektor elektronskih komunikacija investirali preko 300 miliona eura. Na osnovu obima investicija zaključujemo da je u nekoliko prethodih godina obim investicija bio veći od jedne trećine ukupnih prihoda sektora elektronskih komunikacija. Poređenja radi, u članicama Evropske unije investicije se na godišnjem nivou kreću oizmeđu 12% i 15% prihoda u sektoru elektronskih komunikacija", ističe Grgurović.
On je poručio da je zajedničko korišćenje elektronske komunikacione infrastrukture od velikog značaja za operatore elektronskih komunikacija, jer im omogućava da brzo i sa nižim troškovima razvijaju i izgrade svoje elektronske komunikacione mreže putem kojih nude usluge.
Ova infrastruktura obuhvata telekomunikacionu kablovsku kanalizaciju, antenske i druge stubove i objekte u kojima je smještena oprema operatora.
"Zajedničko korišćenje elektronske komunikacione infrastrukture ima trend kontinuiranog rasta. Trenutno je zajedničko korišćenje zastupljeno u 638 km telekomunikacione kablovske kanalizacije, na 300 antenskih stubova i u 206 objekata. U periodu od četiri prethodne godine zajedničko korišćenje telekomunikacione kablovske kanalizacije je povećano za 80%, antenskih stubova za 27%, a objekata za 18%", dodaje Grgurović.
"Elektronske komunikacione mreže i elektronska komunikaciona infrastruktura u Crnoj Gori omogućavaju da se za pružanje elektronskih komunikacionih usluga primjenjuju najsavremenije tehnologije. U pristupnim fiksnim mrežama trenutno su najzastupljenije tehnologija FTTx (priključak sa optičkim vlaknima) i xDSL (digitalna pretplatnička linija preko kablova sa bakarnim paricama), s tim što učešće broja xDSL priključaka u posljednijih nekoliko godina opada, dok broj FTTx priključaka brzo raste. Tako je učešće broja xDSL priključaka u ukupnom broju priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa sa 50,8%, koliko je iznosilo 2016. godnie, palo na 32,24% u 2020. godini. U istom preiodu učešće broja FTTx priključaka u ukupnom broju priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa je sa 11,3%, koliko je iznosilo 2016. godne, poraslo na 37,82% u u 2020. godini. Znači da se najveći akcenat, kao najsavremenijim, daje na razvoj pristupnih mreža sa optičkim vlaknima. Trenutno u Crnoj Gori ima oko 165.000 instaliranih FTTx priključaka od kojih je aktivno 76.529. Ako se računaju samo priključci koji se odnose na fizička lica, to znači da oko 80% domaćinstava u Crnoj Gori ima mogućnost za instalaciju FTTx priključka, ali za sada samo oko 35% domaćinstava koristi FTTx priključak. Ipak, stvorena je dobra osnova za dalji razvoj elektronskih komunikacija u Crnoj Gori i za očekivati je da će se trend rasta korišćenja FTTx priključaka, kao najsavremenijih, nastaviti i u narednim godinama", naveo je izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.
Kako navodi, stepen tehnološkog razvoja savremenih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža ogleda se u mogućnostima mreže da podrži širokopojasne usluge prenosa podataka.
"Operatori u Crnoj Gori nude uslugu mobilnog pristupa internetu sa brzinama koje su uporedive pristupu u fiksnim mrežama. Uslugu pristupa internetu preko mobilnih mreža u 2016. godini na nivou mjeseca je koristilo 377.000 korisnika, a u junu 2020. godine 509.756 korisnika, što predstavlja povećanje od 35%", istakao je Grgurović.
"Prethodnih godinao značajno je unaprijeđen kvalitet i dostupnost mobilnih širokopojasnih usluga prenosa podataka, prije svega usljed proširenja pokrivenosti signalom LTE mreža sva tri mobilna operatora i uvođenja LTE-Advanced tehnologije sa agregiranjem LTE nosilaca u više opsega. Crna Gora se po stepenu pokrivenosti stanovništva signalom mobilnih mreža može porediti sa najrazvijenijim zemljama Evrope. Naime, sva tri operatora ističu pokrivenost stanovništva GSM signalom od oko 99%, dok ukupna pokrivenost signalom UMTS i LTE mreža iznosi skoro 98%, što Crnu Goru svrstava u red zemalja sa izuzetno dobrom pokrivenošću", zaključuje se u saopštenju.
izvor: Pobjeda
