On je istakao da je veoma teško očekivati od privrednika uvećanje prihoda koji bi pomogli rješavanje visokih nameta, naročito zbog nedavnog uvećanja opšte stope PDV-a na 21 odsto koja obuhvata najveći dio ulaznih troškova, poput povećanja cijene električne energije, goriva i uvođenja i povećanje akciza.
“Analizirajući trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori te stanje privrede, mišljenja smo da, pri trenutnom statusu nije održivo i ekonomski opravdano očekivati rast minimalne zarade. Crnogorska privreda je sačinjena od 99 odsto malih preduzeća, od kojih većina posluje na ivici održivosti, trenutno je blokirano više od 16.000 računa u preduzećima i taj broj se povećava iz godine u godinu, što čini skoro 50 procenata realne privrede”, ukazao je Mulešković, dodajući da UPCG, kao reprezentativni zastupnik privrede, neće prihvatiti povećanje minimalca ukoliko se ne otvori i pitanje promjene metodologije obračuna zarade.
Minimalna zarada u Crnoj Gori najniža je u regionu i iznosi 193, dok sindikalci zahtijevaju njeno povećanje na 250 eura. Međutim, to bi prema procjenama Vlade stvorilo trošak poslodavcima u iznosu od 40 miliona eura.
O povećanju minimalnih zarada, kao i promjenama metodologije obračuna zarada raspravljalo se na sjednici Socijalnog savjeta Crne Gore, gdje je i dogovoreno da se urade detaljne analize zbog jasnije slike o tome da li postoje realne osnove za povećanje minimalne zarade i da li postoji mogućnost smanjenje njhovog poreskog opterećenja.
Mulešković ukazuje da je, i pored toga što je crnogorski minimalac među najnižima u regionu, opterećenje poslodavaca u Crnoj Gori veliko.
“U medijima se spekuliše o apsolutnim iznosima minimalne zarade u Crnoj Gori i regionu i iznose se poređenja sa prosječnim zaradama, a niko ne govori o tome koliko je opterećenje na te minimalne zarade. U Crnoj Gori visina opterećenja na minimalnu zaradu iznosi 49,2 odsto. U Hrvatskoj to opterećenje je 24,9, Srbiji 34,5, Sloveniji 43,4 i Bosni i Hercegovini 44,8 odsto”, naveo je Mulešković.
On objašnjava da opterećenje na minimalnu zaradu predstavalja troškove koje poslodavac mora izdvojiti kako bi isplatio zaradu zaposlenom, a uvećanjem osnovice uvećava se i opterećenje na zarade. To bi, smatra on, vjerovatno dovelo do toga da poslodavci smanje troškove, a jedan od načina je i otpuštanje zaposlenih.
“UPCG će u narednom periodu tražiti da se razmatra uvođenje neoporezivog dijela osnovne i najnižeg iznosa startnog dijela zarade. Smanjenjem opterećenja zarada doći će do rasta neto plata, što će u krajnjem i povećavati budžetske prihode. Na taj način dodatno će se suzbiti i neformalno zapošljavanje što će u konačnom dovesti do povećanja broja zaposlenih lica, odnosno poreskih obveznica, a samim tim i do povećanja javnih prihoda”, zaključio je Mulešković.
Izvor: Dnevne novine
