Od toga gotovo polovina odnosi se na trgovine, saopšteno je iz Uprave za statistku MONSTAT, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
To što je kroz trgovačke lance “prošlo” pet milijardi eura, vjerovatno je posljedica, ocijenila je za Radio Crne Gore Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, visokih marži, rasta troškova transporta, ali i nabavnih cijena.
Takođe, dodaje, u manjoj mjeri i povećana potrošnja građana zbog rasta zarada.
Promet u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji prema podacima MONSTAT-a prošle godine bio je preko milijardu.
U trgovinama na veliko i malo petostruko je viši. Dijelimično iznenađujući podatak, ako se ima u vidu, kaže Mrdović, da u 2023. nije bilo značajnijih kapitalnih investicija, ali jeste visoke inflacije.
“Tako da je taj rast novca preko računa preduzeća, odnosno rast ukupnog prometa, možda moguće dovesti u vezu sa činjenicom da su bile prisutne jako velike marže kod domaćih trgovina, da je došlo vjerovatno i do rasta cijene u transportu, da su zabilježene veće cijene i kod različitih dobavljača”, navodi Mrdović.
Na viši promet, mada u maloj mjeri, kaže naša sagovornica, uticali su i građani.
“Raspolagali su sa nešto više novca, pa smo moguće i više trošili”, kaže Mrdović.
Prema statistici, ukupan promet preduzeća u prethodnoj godini bio je preko 11,5 milijardi.
Pred trgovina, građevinarstva i prerađivačke industrije promet, recimo u saobraćaju, bio je iznad 600, a u energetici oko 800 miliona eura, naučnoj djelatnosti preko pola milijarde, a najniži u obrazovanju nepunih 42 miliona eura.
