Osim povećanja minimalne zarade, od 1. januara, poslanici su odlučili da povećaju i svoje plate, ali i zarade skoro 500 najviših državnih funkcionera, i to za gotovo 200 eura, kažu sagovornici TVCG.
Poručuju da su to uradili uprkos predlogu Vlade o ograničavanju rasta najvećih zarada u javnoj upravi i tako još jednom pokazali da mogu biti jednoglasni, kada je riječ o, kako navode, njihovom interesu.
Plate, novac za odvojeni život onih koji žive van Podgorice, prevoz, telefon i dnevnice za službena putovanja, sve to uredno stiže na bankovne račune poslanika. A najniža zarada predstavnika građana u decembru bila je preko 1.300 eura, što je dvije i po prosječne plate, dok je najviša bila duplo veća.
No, to ih nije spriječilo da, uprkos prijedlogu Vlade o ograničavanju rasta najvećih zarada u javnoj upravi, ipak, povećaju svoja mjesečna primanja. I to za gotovo 200 eura.
“Mi iz Ministarstva finansija i sindikati imamo potpuno identično mišljenje. Da funkcioneri ne treba da imaju toliko veliko povećanje plata. Međutim Skupština je izlasala kako je izglasala”, kazao je ministar finansija Milojko Spajić.
A kojim motivima su se poslanici vodili u Skupštini kada se glasalo o Zakonu o zaradama u javnom sektoru, koje je predviđalo ograničenje rasta, između ostalog, i njihovih zarada, nijesu željeli da nam otkriju, jer niko od onih koje smo kontaktirali, ni iz vlasti ni iz opozicije, nije želio pred kameru.
Za NVO sektor to je, kažu, potpuno očekivan potez.
“U ovoj zemlji je po onome, ko ima više treba mu dodati još više, a onaj ko ima mrvice, tj nema dovoljno mora se zadovoljiti sa tim mrvicama. Pod plaštom nekog lažnog patriotizma oni građane drže u raznim rovovima. Međutim, ispostvalja se da su najveće patriote za svoj džep i sopstveni interes. Da imaju zrno obraza, a očito ga nemaju, oni ne samo da to ne bi usvojili, nego bi pokušali da se solidarišu sa najvećim brojem građana ove zemlje”, smatra Ines Mrdović iz NVO Akcija za socijalnu pravdu.
Ali, političari, po ko zna koji put pokazuju isto – jedinstveni su samo kada se radi o njihovom sopstvenom interesu. A građani su im u drugom planu.
Nikoleta Đukanović, profesorica na Univerzitetu Donja Gorica kaže da prosto oni nemaju tu odgovornost prema građanima, kada je riječ o njihovim ličnim interesima.
“Jako lako postignu saglasnost odnosno konsenzus, s druge strane prosto zanemarujuću ono što su ključne potrebe građana. Nravano da su nedopustiva tako velika primanja. Nije ovo jedini primjer, ovakvih primjera smo imali i ranije, ta odgovornost ne postoji prema građanima, ali građani nemaju niti tu svijest niti tu odgovornost da prosto mijenjaju vlast toliko često”, kaže Đukanović.
Mrdović, ipak, smatra da se mijenja svijest građana. Zato je uvjerena da će ovakvo ponašanje političara doći na naplatu.
“Vrlo bi trebalo da vode računa o tome šta će građani prve naredne prilike na kojoj će moći da se izjasne, da glasaju, reći o svim ovim stvarima koje oni preduzimaju. Mislim da bi trebalo da se pokrene odgovarajuća inicijativa da se ovo promijeni, jer je zaista besprizorno”, kaže Mrdović.
Skupština je u prvih 11 mjeseci prošle godine za neto plate poslanicima izdvojila 1,8 miliona eura, a zarade su dobijali i kada su bojkotovali rad Parlamenta, ali i kada je skupštinska sala bila poluprazna. Da je politika biznis koji se isplati pokazuju i podaci o zaradama poslanika u zemljama regiona. Oko tri hiljade zarađuju poslanici u BIH, hiljadu manje u Hrvatskoj, a najmanje plate imaju njihove kolege u Srbiji.
