Ona je za Pobjedu kazala da je pandemija negativno uticala na ekonomiju svih zemalja, a posebno one u kojima usluge daju najznačajniji doprinos ekonomskom rastu, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom.
"Odluku o zatvaranju treba donijeti na bazi analize informacija koje nam nudi nauka, sa jedne strane medicina, a sa druge ekonomija. Naime, treba uporediti koristi i štete koje ovakva odluka može da donese. Odluka o zatvaranju će sigurno ugroziti poslovanje velikog broja posebno malih preduzeća, a time i standard značajnog broja domaćinstava. Ipak, ukoliko analize i procjene pokazuju da će zatvaranje ovih objekata imati značajniji pozitivan uticaj na usporavanje pandemije, ovakva odluka bila bi opravdana", kazala je Kaluđerović.
Podsjetila je da je BDP u drugom kvartalu pao za petinu, na šta je prije svega uticalo smanjenje aktivnosti u oblasti turizma, trgovine i saobraćaja.
"Negativni trendovi iz ovih sektora su se prelili i na ostale povezane sektore, poljoprivredu i industriju, koje su takođe zabilježile pad. To je rezultiralo smanjenjem zaposlenosti, pa se broj registrovanih nezaposlenih od marta do septembra povećao za skoro 19.000. Nastavkom pandemije za očekivati je da će se negativni trendovi nastaviti i bez zatvaranja u određenim sektorima", rekla je Kaluđerović.
Za sada su, kako je navela, zemlje u čijoj ekonomiji dominira industrija manje pogođene. Ukazuje i da nijesu svi uslužni sektori pogođeni na isti način.
"Tako, na primjer, sektor digitalnih usluga bilježi rast. Ipak, ukoliko se pandemija nastavi zbog smanjenja realnog dohotka zbog rasta nezaposlenosti, doći će do smanjenja tražnje za industrijskim proizvodima, posebno onim koji nijesu namijenjeni zadovoljenju primarnih potreba. Smanjena tražnja dovešće i do smanjenja proizvodnje, čime će se i pretežno industrijalizovane zemlje dovesti u nepovoljan položaj", objašnjava Kaluđerović.
Podsjetila je da je jedna od karakteristika naše ekonomije, koja je djelimično posljedica njene strukture, izraženi sezonski karakter. U trećem kvartalu je najintenzivnija ekonomska aktivnost, dok se najniži BDP ostvaruje u prvom kvartalu.
"To znači da je eventualno zatvaranje moglo imati najveći negativan uticaj na ekonomsku aktivnost tokom trećeg kvartala, dok bi takva odluka tokom četvrtog kvartala imala nešto manje negativne posljedice. Ipak, jasno je da se najveći broj preduzeća već sada suočava sa problemima u likvidnosti i pitanje je koliko bi ih moglo održati biznis u slučaju novih restrikcija. Zbog već smanjene likvidnosti može se očekivati da najveći broj preduzeća može svega nekoliko sedmica izdržati zatvaranje", upozorila je Kaluđerović.
Naglasila je da je neophodno da donošenje eventualne odluke o zatvaranju poslovanja u određenim sektorima prate odgovarajuće ekonomske mjere podrške, ali i odgovarajuće prilagođavanje preduzeća novonastalim uslovima.
