Predvođena Nikolom Borovinićem, rukovodiocem projekta iskopavanja, i ekipom arheologa iz SAD-a, na čelu sa dr Robertom Vejlonom, profesorom paleontologije na Univerzitetu Mičigen, ekipa stručnjaka nastaviće istraživanje ovog jednistvenog lokaliteta do sredine narednog mjeseca.
Ovo je njihov povratak na Crvenu stijenu nakon što se, već godinama unazad, u kontinuitetu istražuje ovaj lokalitet koji su, kako navodi Borovinić, naseljavali neandertalci.
„Ono što ovu pećinu čini posebno i toliko zanimljivom je dugi kontinuitet života. Prvo su je dugi niz godina nastanjivali neandertalci, skoro 100.000 godina u nizu. Nakon toga je došao moderni čovjek i on je nekoliko desetina hiljada godina tu živio, pa imamo slojeve iz mezolita, neolita do bronzanog doba i završavamo do gvozdenog doba. Mi smo radili razna istraživanja i uvidjeli da je to zbog njenog povoljnog položaja, osunčanosti, blizine vode, okolne šume, zbog lova... Najzanimljiviji je upravo taj period neandertalca. Jedna jako interesantna stvar je što smo ovdje pronašli samo jedan zub neandertalca, što je i jedini nalaz čovjeka, ne samo ovdje, nego i malo šire, na Balkanu“, kazao je on za portal Onogošt.
Ipak, povratak ovog puta nije bio prijatan jer su zatekli tragove vandalizma.
„Nevjerovatno da nekom ovo ovdje može da smeta, polomili su potpuno zaštitnu ogradu“, kratak je njegov komentar.
Borovinića smo na lokalitetu zatekli sa članom ekspedicije, Kolinom Mekfadenom, čiji je zadatak da studentima iz SAD-a preko 3D tehnologije prenese detalje sa jednog od najnazančajnijih arheoloških nalazišta u svijetu.
„Slijedi 3D modeliranje Crvene stijene, da studentima u SAD-u podijelimo iskustva sa ovog mjesta kroz virtuelnu stvarnost, ali i da se zabilježi proces jendomjesečnih iskopavanja i istraživanja, koliko se svakodnevno uklanja materijala, te razne promjene i mjerenja tokom radova“, objašnjava on.
Crvena stijena je istraživana šezdesetih godina, a posljednje decenije, svake godine, taj lokalitet je dom čuvenog profesora Vejlona koji je još ranije kazao da mu se čini kao da je tek na početku iskopavanja.
Svake godine se otvaraju nove perspektive, nove mogućnosti, ovdje ima dovoljno posla za bar još dvadeset godina istraživanja, možda i više. U pitanju je fantastičan lokalitet koji obuhvata ogromno razdoblje, od 200.000 godina do bronzanog doba, odnosno do 3000. godine”, kazao je on ranije crnogorskim medijima.
Ovog puta zadržaće se i imaće na raspolaganju mjesec dana da svijet upoznaju sa eventualno novim otkrićima o životu prvobitnih ljudskih zajednica.
