Nakon 12 godina intezivne borbe da pomogne djevojčicama, Delija ocjenjuje da društvo i institucije dječji ugovoren brak posmatraju isključivo kao problem romske i egipćanske zajednice.
“Ključ problema romske i egipćanske zajednice jeste dječji ugovoreni brak. Vi kada imate imate dijete od 10, 12, 15 godina koje zasniva dječji ugovoren brak, po automatizmu imate povratne informacije da to dijete ne može da kreira svoju budućnost. Prekida se osnovno i srednje obrazovanje što je od velikog značaja za integraciju djece u društvu. Ako imamo u kontituitetu djecu koja nam još uvijek ne pohađaju osnovno obrazovanje koje je obavezno, a da mali broj djece nastave srednje obrazovanje, znate da se djeca vraćaju u začarani krug siromaštva”, priča Delija u razgovoru za portal Onogošt.
Smatra da je problematično na koji način se posmatra zakonodavni okvir kada je u pitanju dječji ugovoren brak. Aktivistikinje Centra za romske inicijative, navodi, prijavljuju slučajeve, ali kao rezultat imaju ishode da nema elemenata krivičnog djela trgovine ljudima i da se djevojčice vraćaju biološkim roditeljima, odnosno počiniocima.
“Nažalost, najčešće ugovoren brak ugovore sami roditelji. Mi najčešće roditelje ostavljamo bez ikakvih sankcija zato što su pokušavali ili su učinili takva djela. Mi onda šaljemo poruku zajednici da zajednica može da nastavi sa dječjim ugovorenim brakovima zato što zajednica smatra da oni čine najbolje svom djetetu”, objašnjava ona.
Centar za romske inicijative u posljednjih 12 godina identifikovao je i prijavio 125 slučajeva dječjih ugovorenih brakova. Za svaki prijavljeni slučaj obavijeste policiju kako bi provjerili navode i pokrenuli određeni postupak.
Problem je, objašnjava Delija, da se veliki broj tih slučajeva odbacuju zbog nedostaka dokaza da postoji krivično djelo trgovine ljudima u djelu sklapanja maloljetničkog braka.
“Naša praksa pokazuje, da ne može tužilaštvo u kontinuitetu, da bi dokazao da je zasnivana vanbračna zajednica sa maloljetnim licem, da traga samo za novcem. Svaki ugovoren brak ima ugovorenu svotu novca. Mi ne možemo očekivati da će Staro vijeće, ti ljudi koji su ugovorili brak, da dođu i priznaju da su uzeli novac za brak. Mi smo imali slučajeve da su određeni roditelji priznali da su dali određenu svotu novca, pa i ti slučajevi su odbačeni da nema elemenata krivičnog djela”, navodi direktorica Centra za romske inicijative.
Ističe da se svaki ugovoreni brak ugovara po istom principu - sastavlja se Staro vijeće, ugovara se cijena, utvrđuje se da li je djevojčica nevina i u skladu sa njenom nevinošću se odredi cijena. No, Delija konstatuje da imaju slučajeve koji su pokrenuti, a neki odbačni.
Primjetno je, kaže, da se ugovoren brak u posljednje vrijeme odvija tajno da ne bi došlo do saznanja, ali i da imaju slučajeve da se od strane uže porodice prijavljuju pokušaji dječjih ugovorenih brakova. U dva pokušaja dječjeg ugovorenog braka žrtve su same zatražile pomoć.
“Ne kažem da se ugovoren brak dešava samo zato što je zajednica siromašna. Ugovoren brak zajednica Roma i Egipćana kao da zloupotrebljava, jer ovo nije tradicija romske zajednice. Najlakše je sistemu i društvu generalno da se poziva na tradiciju Roma što uopšte nije tradicija Roma, jer to je nešto što je romska zajednica preuzela kao neki vid običaja koji se nažalost i dalje zloupotrebljava, samo zbog toga što zajednica nije shvatila značaj obrazovanja i adekvatne uključenosti u društvo”, ocjenjuje Delija.
Najmlađa žrtva od sedam godina
Tokom više od deceniju rada, Centar za romske inicijative je identifikovao da se slučajevi dječjeg ugovorenog braka dešavaju između 13 do 15 godina.
“Najmlađi slučaj bio je djevojčica od sedam godina, gdje smo imali pokušaj ugovorenog braka, ali smo to srećom uspjeli da spriječimo. Takođe, u tom slučaju nije bilo elemenata krivičnog djela, djevojčica je ostala kod oca, ali se kasnije taj slučaj procesuiran kao trgovina ljudima radi prosjačenja”, saopštila je Delija.
Najteži slučaj trgovine ljudima, ističe Delija, evidentiran je 2019. godine kada je djevojčica od 11 godina, nažalost, uspjela da pređe granicu Crne Gore. Biološka majka pokušala je da prijavi da će da se dogodi slučaj ugovorenog braka od strane bivšeg muža. Potraga za djevojčicom na teritoriji druge države trajala je četiri mjeseca, nakon čega je vraćena.
“Majka je onog momenta kada je čula da djevojčica zasnovala bračnu zajednicu kontaktirala mene preko društvene mreže Fejsbuk i zamolila me kao povjerljivo lice da ja odem sa njom u Centar bezbjednosti i da ona neće odustati. Djevojčica je bila puna četiri mjeseca na teritoriji Kosova i četiri mjeseca u vanbračnoj zajednici sa licem starim 26 godina. Zamislite kad vratite dijete od 11 godina posle četiri mjeseca sa koliko trauma i koliko se treba raditi sa djevojčicom.”
Kada je riječ o novcu u slučajevima dječjeg ugovorenog braka, Delija ističe da je najveća svota bila od 20.000, ali i da se pominju sume od 3.000 do 15.000 eura.
“Onda kada mi neko kaže da se ugovoren brak radi zbog siromaštva to uopšte nije tako. I ja ne bih rekla da roditelji prodaju svoju djecu zato što nemaju šta da jedu ili zato što su siromašni. To uopšte nije istina. Mi često možemo da čujemo takve izjave. To su samo predrasude koje vladaju za jednu zajednicu. Ovaj dio ugovorenog braka nije tradicija Roma, ali je nagativni običaj koji se vuče već odavno, a zajednica ga zloupotrebljava u smislu novca, ne zato što nema. Ne kažem da nema siromaštva unutar zajednice, ali to uopšte nije povod toga, mi imamo bogate porodice gdje se ugovaraju brakovi samo je razlika koliko je veća cifra, a u siromašnim porodicama je iznos manji. Ali žrtva je žrtva - i sa jedne, i sa druge strane nevezano da li je ugovoren za 3.000 ili 20.000 eura”, ističe direktorica Centra za romske inicijative.
Prikupljeno 30.000 od potrebnih 180.000 eura
Koliko država i institucije nemaju sluha za ovaj problem, dokazuje to što još nije prikupljen novac za prvo specijalizovano nacionalno sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, smatra Delija.
“Naša organizacija drugu godinu ulazi u prikupljanju sredstava i uložili smo puno rada i truda, ali ishodi su vrlo mali, mi sad imamo oko 30.000 prikupljenih sredstava, a nephodno je 180.000 eura”, kazala je Delija.
Tekst je nastao u sklopu projekta "Jednakost za bolju budućnost" koji finansira Ministarstvo kulture i medija.
