Tom prilikom su evocirane uspomene na sve one koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore od 1916. do 1929. godine .
"Komiti su pripadnici oružanih formacija koje su imale za cilj da oslobode zemlju od okupatora a nijesu pripadali redovnom sastavu vojske, to je naziv za crnogorske rodoljube koji su od 1916 g. do 1929 g. sa oružjem borili za slobodu Crne Gore. U kolektivnom pamćenju naroda Crne Gore i istorijografiji pod ovim pojmom se podrazumjevaju dvije vojne formacije koje su stale u zaštititu i spas Crne Gore", kazao je prof. dr Radovan Damjanović.
Da su za pravo, čast i slobodu naše države ogromne žrtve su dali i Župljani, istakla je profesorica crnogorskog jezika i književnosti Marija Mitrović, dok je Vlado Bojović naveo da su u Župi mnogi oficiri odvedeni u logore nakon 1916., kao i da je u župskim selima harala glad zbog čega je jedan dio preživljavao u velikom siromaštvu i teškim mukama.
„To je dalo povoda Župljanima da odu u komitski pokret. Župski komiti su napadali žandarmerijske stanice koje su bile stacionirane ponajviše u župskom selu Kuta, plijenili hranu, nosili gladnom narodu i zajedno sa Rovačanima i Moračanima se borili za slobodu", istakla je Mitrović. Sliijedeći primjer bivšeg ministra vojnog Radomira Vešovića i potpredsjenika crnogorske Narodne skupštine Milisava Nikolića, Župljani su tokom ljeta 1916. fornmirali prvi komitski pokret. U šumu su se odmetnuli: Vasilije Asanov Bojović, Simeun Bećov Bojović, Miloš Neđeljkov Vojinović, Nikola Neđeljkov Vojinović, Mihajlo Lukin Vojinović, Radoica Lukin Vojinović, Novica Mujov Drekalović, Aleksa Krstov Đilas, Pavle Božov Đoković, Vaso Andrijin Kostić, Milinko Petrov Kostić, Boško Vidojev Marojević, Jagoš Milošev Mušikić, Mitar Markov Nikolić, Radovan Lazov Peković, Savo Lazov Peković i Živko Šorov Peković", rekao je Bojović.
Na tribini je istaknuto junaštvo, rodoljublje komandira crnogorske vojske Dragiše Bojovića iz Župe koji je poginuo od bjelaša boreći se za odbranu prava, časti i slobode Crne Gore.
Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Mirjačić kazao je da je ideja o podizanju spomenika crnogorskim komitama u Nikšiću zaživjela i pozvao Župljane da pomognu u prikupljanju finansijskih sredstava.
