No,sudeći po odgovorima građana, o tome se mnogo ne razmišlja. Nijesu informisani o donorskim karticama, ali i da jesu, kažu da ne bi zavještali svoje organe.
Dok se građani plaše zloupotreba, iz Ministarstva napominju da podatke o donorima strogo čuvaju.
"Podaci se dostavljaju u koverti s naznakom povjerljivo, čuvaju se u Ministarstvu zdravlja na posebnom računaru koji nije umrežen s ostalima i to je način koji garantuje sigurnost", kaže Damjanovićeva.
A razlog nesigurnosti građana je nedovoljna informisanost o donorskim karticama, kaže sociološkinja Marija Jovčić-Stanković.
"Ne možemo reći da u CG tradiciji i kulturi ne postoji humanost kao vrijednost. Donorska kartica je izraz lične volje ali i dio kolektivnog indentiteta i pravo je pitanje koliko smo kolektivno odgovorni", kaže sociološkinja.
Ko želi, ima prema kome biti odgovoran. Trenutno je na listi čekanja za transplantacijuorgana 76 odraslih i 11 djece.
"Na listi čekanja za transplantaciju bubrega su 43 osobe, jetre 20 osoba, pluća 10... što se tiče djece sedmoro čeka za transplantaciju burega i 4 za jetru", kaže Damjanovićeva.
Iz Ministarstva objašnjavaju da je potrebno da 20 odsto građana budu potencijalni donori da bi sistem transplantacije organa bio održiv. Zato se za 2024. priprema kampanja podizanja svijesti o važnosti doniranja organa.
To pozdravlja i Jovčić-Stankovićeva.
"Jedini način da se nešto uradi po pitanju donorstva u CG je jaka kampanja koja bi pružila informaciju na sva pitanja koja građani mogu da postave i jaka edukacija", kaže ona.
Evo kako se postaje vlasnik donorske kartice.
"Građanin koji je zainteresovan da ima donorsku karticu može se javiti izabranom i potpisati saglasnost za doniranje organa u slučaju smrti. U tom slučaju dobija karticu", kaže Damjanovićeva.
Taj postupak može biti opozvan u svakom trenutku.
