Ova aktivnost dio je projekta ”Održivo upravljanje šumama za sve”, koji finansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore, a koji partnerski sprovode Društvo mladih ekologa i NVO Župa u srcu.
Tim povodom organizovana je konferencija za medije, koja je bila prilika i da se apeluje na povećanje svijesti kada su u pitanju pojave požara i nelegalne sječe. Direktor NVO Društvo mladih ekologa Miodrag Karadžić podsjetio je da smo posljednjih mjeseci svjedoci nemilih scena u crnogorskim šumama.
”Usljed nečije nemarnosti ili namjernog postupka, uništavaju se hektari šuma, ali i staništa i imovina. Požari koji su se desili tokom marta u Crnoj Gori, samo su još jedan pokazatelj o potrebi udruživanja zajedničkih snaga, kako bi se činioci odgovorne zajednice efikasnije izborili sa tim problemom”, kazao je Karadžić.
„Poslednjih godina i poslednjeg mjeseca smo svjedoci nemilih scena u šumama Crne Gore gdje usled nečije nemarnosti ili namjernog postupka uništavaju se hektari šuma, ali i staništa i imovine. Požari koji su se desill tokom marta u Crnoj Gori, samo su još jedan pokazatelj o potrebi udruživanja zajedničkih snaga kako bi se činiocі odgovorne zajednice efikasnlji izboril sa tim problemom“, kazao je Karadžić.
Srđan Pejović, v.d. izvršnog direktora Uprave za šume Crne Gore u svom obraćanju medijima naglasio je da 95 odsto požara izaziva čovjek i ponovio da je razlog izbijanja požara često i nesavjesno djelovanje pojedinaca.
„Svjedoci smo da se tokom godina kod nas napuštaju seoska imanja, da se livade sve rjeđe kose, i da ljudi kada obiđu imanja umjesto da rade na njima, lakše im je da zapale. Neko ode i ne isprati požar, a neko i ne gleda da li duva vjetar i tako dovodi u opasnost svoju imovinu i pravi milionske štete svima nama. Opšte je poznato da godinama niko ne odgovora za to nesavjesno djelovanje“, kazao je Pejović na konferenciji za medije.
Kako je rekao, jedan od načina borbe protiv šumskih požara i nelegalne sječe je represija i treba da bude, dodao je, glavna mjera državnih organa.
„Uglavnom mjerimo direktne štete od drveta, a da ne pričamo o indirektnim štetama koje su milionske i koliko godina treba da se sve to sanira. Šume će da svjedoče u budućnosti kako se mi danas sa njima odnosimo, kako ih štitimo i održivo gazdujemo i upravljamo“, kazao je on.
Načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš pohvalio je saradnju između državnih institucija i nevladinog sektora.
„Ovako treba raditi, jer je očigledno da zaštita šuma od požara zahtijeva mobilizaciju svih segmenata društva. Situacija je krajnje ozbiljna i očigledno je da pojedinačno niko ne može puno uraditi. Mislim da je ovo pravi primjer kako to treba raditi u budućnosti jer je akcenat stavljen na nabavku opreme“, smatra Kankaraš.
On je naveo i da je zabrinajvajuće što je nizak iznos finasijskih sredstava koja se izdvajaju za nabavku opreme i obučavanje zaposlenih u Upravi za šume, vatrogasnu i drugu opremu koja se može koristiti za gašenje požara u šumama.
„Toga smo svjedoci i po postupanju nadležnih službi kada smo imali požare prije desetak dana.Ako elementarne stvari ne funkcionišu, onda ne može da funkcioniše ni čitav sistem. To znači da je u sektoru šumarstva pod hitno neophodna reforma i svako odlaganje reforme je gubitak resursa, biodiverziteta, gubitak Crne Gore kao ekološke države, kao države koja je prepoznata kao neko ko ima visoke vrijednosti šumskih resursa“, kazao je Kankaraš i naveo da je potreba da Ministarstvo restrukturira sadašnji sistem, koji se pokazao kao neefikasan.
Prema njegovim riječima, očigledno je da ne postoji volja da se ta reforma sprovede.
„Resorno ministarstvo ima u planu da usaglasi propise i metodologije sa evropskim, i tek tada ćemo moći da znamo šta i koliko sve gubimo tokom požara. Donosioci odluka će tada shvatiti da mnogo više gubimo, nego što dobijamo, ako ne ulažemo u sistem zaštite šuma od požara“, upozorio je on.
Izvršni direktor Agencije za zaštitu prirode i zaštitu životne sredine Milan Gazdić rekao je da iako šume nijesu u nadležnosti Agencije, oni su željeli su da se uključe u cijelu priču.
„Šume line preko 60 odsto teritorije Crne Gore. Vidimo šta se ovih dana dešava sa požarima a sve to utiče na kvalitet vazduha, voda i kompletnu životnu sredinu. Ovaj projekat smo prepoznali kao kvalitetan i jako značajan“, kazao je Gazdić.
Prema njegovim riječima, država mora više da „koristi nevladin sektor“, jer u javnoj upravi nema dovoljno kapaciteta da se povuku sredstva iz EU.
„Podatak da je Crna Gora do sada povukla svega oko 17 odsto odobrenih sredstava je zabrinjavajući, za razliku od nevladinih organizacija i ljudi koji znaju da pišu projekte. Mislim da u budućnosti možemo da idemo na neke veće projekte i da obezbijedimo veću opremu“, poručio je Gazdić.
Memorandum o saradnji
Predstavnici pomenutih NVO, resornog Ministarstva, Uprave za šume i Agencije za zaštitu životne sredine potpisali su Memorandum o razumiljevanju i saradnji, kako bi zајedničkim akivnostima doprinijeli očuvanju i unapređenju statusa šuma Crmе Gore.
„Svrha Memoranduma je da unaprijedi međusektorsku saradnju, podstakne jačanje nivoa uzajamnog razumijevanја, рoveća nivo zаjedničkih aktivnosti na zaštiti i unapređenju Suтаšuma и Сrnој Gori“, kazao je Miodrag Karadžić.
