“Usvajanjem prijedloga da se plagijati kriminalizuju postavljen je solidan osnov ne samo za procesuiranje svih slučajeva plagijarizma, već i za prevenciju ovog najtežeg oblika kršenja akademske etike. Ovakvim pristupom, Crna Gora postaje lider u regionu na polju borbe protiv plagijata kad je riječ o zakonodavnom okviru”, kazali su iz CGO.
Kako su dodali, ovim je poslata poruka i onima koji su sebe vidjeli nedodirljivima, a na šta su ukazali kroz svoju studiju “Akademska čast na crnogorski način – plagijati u Crnoj Gori i njihovo (ne)procesuiranje”.
CGO žali što u pozicioniranju problema plagijata na crnogorskoj društvenoj agendi nije imao saveznika u crnogorskim univerzitetima, a prije svih Univerzitetu Crne Gore, koji se finansira iz budžeta i ima dodatnu obavezu da svakom pitanju koje se pokaže kao potencijalno neakademsko, neetičko i nezakonito pristupa sa posebnom pažnjom.
“Nadamo se da će ovo biti korisna opomena i UCG da pažljivije sluša što CGO kaže, dokumentuje i predlaže, ali i da pokaže otpornost na kritiku, manje egoizma, a više otvorenost da zajedno radimo na rješavanju neupitnih problema umjesto da troši svoje resurse u jalovim pokušajima denunciranja CGO-a, čime dodatno samo sebe urušava kao instituciju”, istakli su oni.
Takođe, pohvaliti su rad Ministarstva pravde, koje je kroz ove izmjene i dopune Krivičnog zakonika, pokazalo da postoji politička volja da se usaglase stvarne potrebe društva sa normama koje adekvatno regulišu pojedina pitanja, u konkretnom slučaju plagijarizam.
Izmjenom člana 233 (Povreda moralnih prava autora i interpretatora) kroz uvođenje plagijata kao teškog oblika krivičnog djela Ministarstvo pravde je u cjelosti uvažilo prijedlog CGO-a, koji je načelno predstavljen 2016.godine u studiji Akademska čast na crnogorski način – plagijati u Crnoj Gori i njihovo (ne)procesuiranje, a kasnije kroz konkretnu pravnu normu u komentarima na nacrt zakona o izmjenama i dopunama KZ.
“Dodatno, stavljanjem ovog krivičnog djela u korpus onih koji ne zastarijevaju Ministarstvo pravde je učinilo i više nego što je CGO tražio i što nam se činilo moguće, kada smo predlagali da zastara bude 20 godina”, dodali su oni.
CGO ističe da se nadaju da će i ostala ministarstva imati češće ovako otvoren pristup prilikom ocjene komentara i preporuka organizacija civilnog društva, uzimajući u obzir prepoznatu društvenu potrebu i kvalitet predložene norme nezavisno od koga određeni prijedlog dolazi.
“Jedino tako, zajedničkim naporima, možemo doprinositi unaprijeđenju zakonodavnog, institucionalnog a posljedično i praktičnog okvira”, zaključili su oni.
