Đukanović: U opoziciji protestima žele da osujete naš ulazak u NATO jer i dalje vjeruju da bi mogli dovesti u pitanje nezavisnost Crne Gore

Ono što, kako je kazao, nije došlo na prošlogodišnjem redovnom samitu u Kardifu, desiće se, uvjeren je Đuknović, u decembru,na ministarskom sastanku.

„Zemlje članice konsenzusom bi mogle donijeti odluku da Crnoj Gori upute pozivnicu članstvo u NATO. Ako su naša očekivanja u ovom trenutku realna biće to presedan. Bili bi prva zemlja u istoriji NATO-a koja bi mogla dobiti poziv mimo uobičajenih procedura na samitima NATO alijanse“, kazao je Đukanović dodajući da bi se time desilo i da Crna Gora uđe pojedinačno, a ne kao što je praksa, da u NATO ulazi grupa zemalja.

„ To bi bilo i dodatno priznanje maloj zemlji koja je svojim učincima zavrijedila da je NATO pozove mimo standardnih procedura“, istakao je Đukanović.

Paralelno sa očekivanjima za poziv u društvo NATO članica, u Crnoj Gori se, ističe Đukanović, dešavaju aktivnosti kojima se želi to i osujetiti. Zapravo, iza toga se, kako vjeruje on, kriju novi pokušaji preispitivanja refrendumske volje građana.

„Ja bih rekao da svi oni, koji i dalje sanjaju da je pitanje državnog statusa Crne Gore otvoreno, misle da će to ostavriti ukoliko Crna Gora nije u NATO. Nemojmo da se zavaravamo. Oni koji danas pozivaju na proteste u ime opozicije, sa obrazloženjem da to rade zato što crnogorska Vlada vodi lošu politiku, a lijepo bi bilo da je tako jer nemam ništa protiv argumenata i da razgovaram na tu temu, zapravo  imaju jasan  cilj da osujete ulazak Crne Gore u NATO zato što vjeruju da će na taj način doći lakše u situaciju da preispituju državno – pravni status Crne Gore“, smatra Đukanović.

Ipak, kako je kazao, svako ima pravo da se na demokratski način okuplja i mirnim protestima iznosi svoje stavove, ali i da mogu očekivati i reakciju države ukoliko bude destruktivnih pokušaja da se uništi njena stabilnost.  

Vraćajući se na temu NATO integracija, Đukanović ističe da, u svakom slučaju, niko ozbiljan u Crnoj Gori i van nje, ne dovodi više u pitanje da li će biti ostavren taj cilj.

„Rekao bih da je iz ovog poslednjeg razgovora, koji sam obavio sa potpredsjednikom SAD-a, Džozefom Bajdenom, otišla jasna poruka da su Sjedinjene Američke Države odlučile da Crnoj Gori upute poziv. Naravno uz uslov da uradimo ono što inače radimo, a to je da ispunimo sve one ciljeve koje smo ili ispunili ili smo na samom koraku od ispunjenja. Ta okolnost znači dodatni zamajac i drugim državama, ako eventualno imaju kakvih dilema, da ih do decembra otklone“, kaže Đukanović.

Stabilnost kao faktor ekonomskog napretka

Svoje izlaganje o NATO inegracijama Đukanović je uvezao i sa pričom o pristupanju zajednici evropskih zemalja. On poručuje da se Crna Gora ne može gledati izolovano, kao dio jedne ili druge priče, već da su EU I NATO sistemi koji idu zajedno, ali i da kod našeg naroda samo predrasude iz vremena NATO intervencije, ova dva bloka razdvajaju zbog čega imamo veliku podršku za članstvo u EU, ali ne i za NATO.

„Temelji vrijednosti na kojima počivaju EU i NATO su gotovo identični. Kada ove godine NATO bude odlučivao da li je Crna Gora ispunila uslove iz oblasti vladavine prava, neće slati svoje eksperteda to provjere, nego će se osloniti na ono što će biti izvještaj Evropske Unije i koji će EU izdati u oktobru i kazati kakav je napredak napravljen. To su dva bliska sistema o čemu govori i okolnost da je najveći broj država i u jednom i u drugom“, poručio je Đukanović.

Pored priče o bezbjedonosnom aspektu koji donosi članstvo u NATO, a što će biti garant očuvanja državnog suvereniteta, Đukanović kao ključnu vezu za napredak Crne Gore na polju ekonomije vidi upravo u faktoru stbilnosti koji je očuvan, a u čemu su, dodaje, kao priliku da ulože svoj kapital, vidjeli brojni strani investitori. Zbog toga je godinama, naglašava Đukanović, Crna Gora zemlja sa najvećom ekonomskom stopom rasta u Evropi od 3,2 odsto, što ipak nije dovoljno brzo, zbog, kako objašnjava teških  okova prošlosti, ratova i političkih lutanja.

„U zadnjih deset godina strane investicije u našem bruto društvenom proizvidu činile su 19 – 20 odsto. To govori o njihovom povjerenju, j er se 10 odsto samtra vrhunskim uspjehom. Zato je pitanje stabilnosti ključno. Kapital ima svoju filozofiju. Gdje god krene da se malo talasa, tu regiju kapital napušta. Sjetimo se 90 –tih godina i porstora ex Jugoslavije. Tada nije bilo stranih investicija. Iako Crna Gora nije bila zahvaćena ratom osjetila je sve strahote nestabilnog regiona“, kazao je Đukanović.

Ulaskom u NATO bi se, ističe on, samo povećala atraktivnost Crne Gore za strane investitore.

„To je iskustvo svake zemlje članice NATO saveza, da kada zemlja uđe u alijansu, tu se odmah povećava povjerenje međunarodne javnosti u cjelini, jer se zna da je to zemlja na koju neće biti atakovano i da je to zemlja koja će morati da obezbijedi besprekorno poštovanje vladavine prava“, zaključio je Đukanović.

Crna Gora između Rusije i NATO alijanse

Nakon izlaganja Đukanović je odgovrao i na pitanja građana. Tako je Valentinu Backović, diplomiranog politikologa, interesovalo da li će članstvo u NATO ugroziti prijateljske odnose sa Rusijom.

Đukanović tvrdi da neće, i da je to takođe jedna od predrasuda koja se uporno stvara.

„Vidite sami da Rusija ima odlične odnose sa članicama NATO-a, sa Italijom , Slovenijom. Ne treba sumnjati da će crnogorska državna politika biti politika koja će znati da na pravi način vrjednuje sve. I ono što su naše istorijske veze  i prijatelsjtva i bilo bi glupo da se toga odričemo, ali s druge strane niko od nas ne može očekivati da se zbog istorije odričemo svoje budućnosti i da slijedimo nekog samo zato što smo mali. Iako smo malobrojni imamo pravo da osmišlajavamo svoju budućnost“, kazao je Đukanović.