On je ocijenio da potreba za ovom reformom proizilazi iz izraženog osjećaja nezadovoljstva građana trenutnim stanjem političkog sistema, koje karakterišu ograničene mogućnosti birača da direktno utiču na izbor svojih predstavnika.
„Uvođenjem otvorenih lista Crna Gora bi se pridružila brojnim evropskim zemljama koje su uspješno implementirale slične sisteme, osiguravajući veće učešće građana u odlučivanju i demokratizaciju političkih procesa. Uvođenje sistema otvorenih izbornih lista značilo bi više od tehničke promjene izbornog procesa – to bi bila reforma koja bi omogućila da se glas svakog građanina čuje i vrjednuje. Ova promjena bi donijela veću transparentnost u politički proces, omogućila direktan uticaj građana na izbor predstavnika i osigurala usklađenost izbornog sistema sa savremenim demokratskim standardima“, kazao je Milatović, navodi se u saopštenju njegovog kabineta.
U inicijativi je naznačeno da postojeći proporcionalni sistem sa zatvorenim listama daje političkim partijama potpunu kontrolu nad redosljedom kandidata na listi.
„Građani mogu glasati isključivo za političku listu, dok odluka o tome ko će dobiti mandate ostaje isključivo u rukama partijskih lidera koji zapravo imaju veće biračko pravo od samih birača, jer oni odlučuju koji kandidati će biti postavljeni na prolazna mjesta i time dobiti mjesto u parlamentu", rekao je Milatović.
Birači, kako se navodi, praktično nemaju mogućnost da biraju sopstvene predstavnike, već glasaju za političku listu koju su unaprijed definisali lideri stranaka.
"Takav sistem stvara povoljne uslove za izbor predstavnika koji ne predstavljaju odraz istinskog izbora građana. Kao rezultat toga, često budu izabrani kandidati koji nijesu poznati široj javnosti, koji nijesu prepoznati kao ključni akteri u zajednici, ili čiji rad i doprinos političkom procesu ostaje nejasan ili nevidljiv. Takva pasivnost utiče na smanjenje kvaliteta kadrova unutar partija, a time i na slabljenje rejtinga partija, jer građani sve češće izražavaju nezadovoljstvo kroz političku apstinenciju i distanciranje od političkih procesa“, stoji u Inicijativi.
Dalje se navodi da trenutni sistem ne samo da smanjuje kvalitet predstavnika i njihovog rada, već i podriva temeljne demokratske vrijednosti. Reforma izbornog sistema ocjenjuje se stoga kao ključna, kako bi se povećala odgovornost predstavnika prema građanima, unaprijedio kvalitet političkih kandidata, podstakla unutarpartijska demokratija i povratilo povjerenje u političke institucije i procese.
„Član 2 Ustava Crne Gore jasno definiše da građanin, kao nosilac suverenosti, vlast ostvaruje neposredno i preko izabranih predstavnika, a član 45 da birači imaju pravo da neposredno biraju poslanike i odbornike, i da budu birani za odbornike i poslanike. Dodatno, Zakon o izboru odbornika i poslanika, u članu 2, propisuje da odbornike i poslanike biraju i pravo da budu birani za odbornika i poslanika imaju građani na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, na slobodnim i neposrednim izborima", piše u dokumentu.
Međutim, kako se navodi, Ustavom garantovana neposrednost se ne ostvaruje u praksi.
"Konkretno, Zakon o izboru odbornika i poslanika, u članu 82, određuje da građani daju glas izbornoj listi, a partijsko rukovodstvo zapravo odlučuje koji kandidat sa liste će dobiti mandat, odnosno partijski lideri odlučuju ko će biti izabrani predstavnik građana. Na ovaj način, građani ne mogu da ostvare svoje biračko pravo garantovano Ustavom – da neposredno biraju i budu birani. Jedina prilika u kojoj se ostvaruje ustavom garantovana neposrednost izbora jeste prilikom izbora predsjednika Crne Gore. Neophodno je uskladiti Zakon o izboru odbornika i poslanika sa Ustavom Crne Gore“, piše u dokumentu.
U odnosu na sve prethodno navedeno, Milatović je poručio da bi za Crnu Goru bilo od posebnog značaja uvođenje otvorenih lista koje dopuštaju mogućnost rangiranja svih kandidata u okviru liste u potpunosti na osnovu broja preferencijalnih glasova, tj. modela koji dozvoljava biračima da utiču na sastav izborne liste u cjelini.
„Ovakav sistem ima velikih prednosti, između ostalog, dovodi i do veće političke odgovornosti. Svi predloženi kandidati bi bili neposredno odgovorni građanima jer bi njihov potencijalni uspjeh zavisio isključivo od podrške birača, a ne od volje partijskih rukovodstava. Građani bi osjećali veću uključenost jer bi imali direktan uticaj na izbor predstavnika, a same političke partije bi bile podstaknute da kandiduju najkvalitetnije pojedince čime bi se unaprijedio kvalitet kadrova unutar svake partije. Siguran sam da će reforma izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih lista doprinijeti jačanju demokratskih vrijednosti, političke odgovornosti i povjerenja građana u institucije Crne Gore. Ova promjena ne bi bila samo tehnička, već i suštinska – simbol posvećenosti Crne Gore jačanju demokratskog poretka i približavanju najboljim evropskim standardima“, zaključio je predsjednik Milatović.
