Za razliku od prethodnih izbora koji su okončavani u prvom krugu, nakon više od 20 godina u Crnoj Gori će se šef države znati tek nakon što snage još jednom odmjere dva kandidata s najvećim brojem glasova.
Državna izborna komisija utvrdila je redosljed tih kandidata na izbornoj listi 2. aprila.
“Kandidati će biti pod istim onim rednim brojevima, kao i u prvom izbornom krugu. Redni broj jedan biće kandidat Milo Đukanović, a redni broj dva Jakov Milatović“, objašnjava predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
Budući da drugi krug izbora u Crnoj Gori nije organizovan još od 1997, Mugoša naglašava da je pred Komisijom vrlo izazovan posao. Zakoni koji se odnose na ovu oblast su vrlo šturi, što im, kako kaže, znatno otežava posao.
“Imajući u vidu ovako kratke rokove od 14 dana, zaista je složeno za Komisiju kako prilikom odlučivanja na sjednicama, tako i u dijelu preduzimanja svih onih logističko-tehničkih poduhvata koji se odnose na
štampanje izbornog materijala, edukaciju opštinskih komisija i svih onih radnji koje u drugom krugu treba ponoviti”, kaže Mugoša.
Štampanje glasačkih listića će, kaže Mugoša, početi u nedjelju, a glasanje će biti organizovano na istim biračkim mjestima, kao i u prvom krugu. I birački spisak biće identičan kao 19. marta, što, prema riječima Mugoše, znači da iz spiska neće biti izbrisani građani koji su u međuvremenu preminuli, niti će pravo glasa imati oni koji su između dva izborna kruga postali punoljetni.
Kako bi se ovakve i slične situacije zakonski precizirale, Mugoša naglašava da bi konačno trebalo pristupiti izmjenama akata koji se odnose na ovu oblast.
“Pitanje organizacije drugog kruga izbora trebalo bi da bude ozbiljno tretirano nekom izbornom reformom koja će uslijediti i nadam se da će poslanici u Skupštini u tom dijelu biti aktivni, imajući u vidu da je sadašnji Zakon o izboru predsjednika prilično nedorečen”, ističe Mugoša.
Od uvođenja višestranačja, predsjednik Crne Gore je u drugom krugu biran 1990, 1993. i 1997. godine. Izbori u prvom krugu nijesu okončani ni 2002, ali zbog toga što je izlaznost bila manja od 50 odsto. Nakon čega se pristupilo promjeni izbornog zakona i taj uslov je izbrisan.
