Izrazio je zabrinutost zbog toga, ističući da je stabilnost energetskog sektora u interesu građana, koji će, nažalost, plaćati sve njegove gubitke kroz cijenu struje ili neku vrstu poreza.
U autorskom podkastu „Petak sa Dritanom“ Abazović je pozvao na podršku domaćoj proizvodnji, rekavši da su scene prosipanja mlijeka sa jedne, i poklanjanja sa druge strane, potresne, jer se zna koliko je truda potrebno za svaki poljoprivredni proizvod. Istakao je da 50 odsto prostora na policama trgovinskih lanaca treba da se odvoji za domaće proizvode, objašnjavajući da to nije protivno tržišnoj konkurenciji, već predstavlja zaštitu nacionalnog proizvoda.
„Te scene koje smo gledali u nekim drugim evropskim zemljama, nažalost, počele su da se pojavljuju i u našoj državi. Kada znamo koliko truda i fizičke posvećenosti je potrebno da se dođe do nekog poljoprivrednog proizvoda, čovjeka ne može a da ne potrese situacija u kojoj je neko prinuđen da svoj proizvod prospe ili pokloni. Solidarišem se sa farmerima koji su odlučili da preduzmu nešto radikalno. U programu URE Crna Gora 365 predvidjeli smo mjere koje mogu biti učinkovite, ako bi Vlada pristala da preduzme određene korake u korist domaće proizvodnje. Moramo da obezbijedimo da 50 odsto polica u trgovinama zauzimaju domaći proizvodi. U saradnji sa velikim trgovinskim lancima treba da istaknemo proizvode iz Crne Gore. Svaka zemlja to radi. Italija se najviše ponosi svojim proizvodima, na kojima ćete vidjeti zastavicu Italije, i ljudi vole da kupuju ono što je iz njihove zemlje“, rekao je on.
Abazović je poručio da je ljudski, politički i moralno uz poljoprivrednike, te pozvao Vladu da bude partner proizvođačima i prerađivačima.
„Moramo da učinimo da ljudi, kada uđu u supermarkete, vide proizvode iz Crne Gore. Moramo da zaštitimo domaće proizvođače, a s druge strane, ti proizvodi su uglavnom kvalitetniji od onih koje uvozimo. Pokrivenost uvoza izvozom kada je riječ o hrani iznosi svega 7,7 odsto i ne postoji porazniji rezultat od toga“, dodao je.
Abazović je istakao da bi Crna Gora, uz turizam, trebalo da ima razvijen energetski sektor kao drugu ključnu privrednu granu.
Pozdravio je izgradnju vjetroelektrane Gvozd, podsjetivši da je projekat potpisan tokom mandata njegove Vlade, i izrazio zadovoljstvo što se realizuje.
Govoreći o stanju u EPCG, kazao je da duguje 96 miliona eura.
"2023. godine imala je profit od 52 miliona, a prošle godine 10 miliona eura. U ovom trenutku, prema mojim podacima, s obzirom na to da EPCG ne izlazi sa informacijama zbog svoje netransparentnosti, pitam ih javno: da li je ovaj podatak tačan? Ako nije, neka saopšte koji jeste. To što na bordu direktora sve proglašavaju poslovnom tajnom, pokazuje želju da sakriju svoje dubioze i sukobe unutar elektroenergetskog sektora“, kazao je on.
Podsjetio je da je početkom 2025. procijenio da bi dug EPCG do kraja godine mogao biti između 70 i 100 miliona eura, te naveo da je frapantno što je već sada blizu tog iznosa.
„Tamo su se pojavili i politički klanovi, dio zahtijeva promjenu izvršnog direktora EPCG, dio ga brani. Ne ulazim u to, ali mislim da su oko ovog sektora napravili političku zavrzlamu, zbog koje će najviše ispaštati građani. Rekli su da neće biti poskupljenja struje ove godine, što je i logično jer je kraj godine, ali mislim da takvo obećanje treba da daju i za narednu godinu. Mislim da u tom grmu leži zec“, rekao je Abazović, dodajući da je zabrinut da Termoelektrana neće biti pokrenuta 15. novembra.
Komentarišući neuspjeli pokušaj izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda, Abazović je poručio da GP URA neće biti dio igre koja je na štetu Crne Gore, te da za najvišu sudsku instancu ne mogu biti birani kadrovi koji nijesu kvalifikovani ni za osnovni sud.
„Ustavni sud je mjesto gdje bi trebalo da se kruniše karijera, a ne da tamo idu ljudi koji nisu položili ni pravosudni ispit. Hoće li se sudije izabrati kroz mjesec dana, neka je srećno onima koji žele da trguju. Što se nas tiče, ne možemo to da spriječimo. Ovo je ista situacija kao i prije 2020. godine i dokaz da su ova parlamentarna većina i Vlada tipičan primjer onoga ‘sjaši Kurta da uzjaše Murta’ i klasična zamjena DPS-a partijama koje se ne zovu DPS, ali rade isto što i DPS“, rekao je Abazović.
Na pitanje da prokomentariše što je Vlada ranije odbila da usvoji „antimafija zakon“ koji je predložila URA, a u kontekstu posljednjih hapšenja, Abazović je podsjetio da je zakon odbijan više puta:
„Znate ko bi to odbio? Samo mafija. Zašto su poslanici glasali tako, to je pitanje za njih. Umjesto da smo imali zakon još 2023. godine, mi na kraju 2025. ponovo govorimo da ga treba predložiti. Možda naš predlog nije bio savršen, ali trebalo ga je usvojiti pa nadograđivati. Danas taj zakon nemamo, i svi napori SDT-a i SPO-a su uzaludni ako ga ne donesemo, jer će kriminalci taj novac iskoristiti protiv njih i protiv nas.“
Abazović je pojasnio da je predlogom URE bilo predviđeno da se dokazuje porijeklo sve imovine koju je neko stekao.
„Nije važno kada ste stekli imovinu. Ako vam poreski inspektor dođe s njenim popisom, morate da dokažete porijeklo, bilo da ste je stekli 80-ih ili 90-ih. Za imovinu čije porijeklo ne možete dokazati, država je dužna da je konfiskuje. Ovdje je, međutim, sve bilo politizovano. Htjeli su da zakon usvoji 44. Vlada, pa su ovi ‘stručnjaci’ rekli da će napraviti svoj zakon. Prošle su dvije godine, a zakona i dalje nema“, podsjetio je lider URE, dodajući da je trenutna politička situacija komična, ali će postati tragična ako se ovako nastavi.
