Od početka korone, kaže Aligrudić, smanjen je, nažalost, pod uticajem korone broj korisnika Fonda PIO.
“Od marta prošle godine do danas bukvalno broj korisnika smanjen je za dvije hiljade i 300 korisnika”, naveo je prvi čovjek Fonda.
Fond PIO trenutno isplaćuje 128 hiljada i 35 korisnika od čega je oko četiri hiljade onih koji primaju naknade po osnovu tjelesnog oštećenja, tuđe njege i pomoći, invalidnine i dodatak na spomenice Fond isplaćuje i oko deset hiljada korisnika u inostranstvu.
Budžet Fonda za tekuću godinu iznosi 454 miliona eura. Mjesečno za isplatu penzija izdvoji se 36 miliona. Manjak u kasi ove godine je 136 miliona. I to obezbjeđuje država.
“Ukupan manjak je 30 odsto i deficit budžeta Fonda je na nivou prošlogodišnjeg”, istakao je Aligrudić.
Povećanje penzija početkom naredne godine zavisiće od rasta zarada u prethodnoj, odnosno potrošačkih cijena.
Ako prođe Maršalov plan moguće i dvocifreno uvećanje penzija
Na osnovu projekcija Fonda iznosiće oko dva procenta, kaže Aligrudić, ali napominje da bi od 2023. moglo biti veće, ako se usvoji i primjeni Maršalovog plana.
“Ukoliko se poveća minimalac, prosječne zarade, to će se odraziti i na penzije. U narednoj godini direktno ne, ali u 2023. pa bi povećanje moglo da bude faktički u dvije decimale”, naglasio je on.
Penzioneri sa najnižim primanjima dobili su početkom godine po 50 eura jednokratne pomoći.
Sada se, najavljuje Aligrudić, traži rješenje za isplatu još jedne do kraja godine za 16 i po hiljada penzionera sa najnižim primanjima.
“Mi ćemo se potruditi preusmjeravanjem sa nekih pozicija da taj broj bude i veći, ta da iznosi pomoći budu viši nego u februaru ove godine”, kazao je VD direktora Fonda PIO.
Napominuo da su u skladu sa preporukama Ministarstva finansija počeli pripremu predloga budžeta za narednu godinu i poručuje.
“Ono što je najvažnije mi garantujemo našim korisnicima da će isplata penzija do kraja ove, ali i tokom 2022.godine biti redovna.
Na početku naredne godine počinje primjena Zakona o unutrašnjim poslovima, pa će policijski službenici do kraja 2022. moći u penziju sa 53 godine starosti i 30 godina staža, gdje polovinu čini beneficirani staž.
To bi, zaključio je Aligrudić uz penzionisanje po sili zakona moglo da uveća broj korisnika u narednoj godini.
Izvor: Radio Crne Gore/rtcg.me
