Privremeno izdržavanje djece kroz alimentacioni fond ima cilj da omogući da država isplati novac samohranim roditeljima, te da kasnije, koristeći zakonske mehanizme, novac refundira od onog roditelja koji izbjegava da izvrši svoje obaveze.
Iz NVO Udruženje roditelji pozdravili su ove novine uz vjeru da će alimentacioni fond biti formiran početkom naredne godine.
Bošnjak je Pobjedi kazala da je jako zadovoljna što je Nacrt konačno urađen i navodi da ga je finalizovala ekspertska grupa uz podršku NVO Centar za ženska prava sa kojim Ženski klub ima saradnju.
“U toj ekspertskoj grupi bilo je i sudija koji rade na slučajevima određivanja alimentacije i koji imaju iskustva sa tim. Napravićemo uskoro i memorandum o saradnji sa Centrom za ženska prava koji je jako puno pomogao u ovom važom zadatku”, navela je Bošnjak.
Iako u Porodičnom zakonu postoji obaveza da centri za socijalni rad imaju evidenciju samohranih roditelja i onih koji ne plaćaju sudsku obavezu za alimentaciju prema djeci - u Crnoj Gori ne postoji takva baza podataka.
“Upravo zbog toga smo koleginica iz kluba, Aleksandra Vuković i ja bile na radnom doručku sa predstavnicima diplomatskog kora u Crnoj Gori i, između ostalog, predložile smo im da razmotre mogućnost da finansiraju osnivanje takvog registra. Na naše zadovoljstvo oni su jako zainteresovani za to, pa smo optimistične nakon sastanka sa njima”, kazala je Bošnjak.
Ona je kazala da podaci govore da je čak 8.000 žena u doba pandemije korona virusa ostalo bez posla, te da je veliki broj samohranih majki među njima.
Bošnjak je najavila da će razgovarati i sa ministrom finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem, jer, kako ocjenjuje, ovaj Zakon bi imao znatan uticaj na budžet.
“Mogao bi stupiti na snagu tek sljedeće godine. Dobro bi bilo da to bude i ranije, ali ne znam koliko je realno da to očekujemo”, navela je Bošnjak.
Dejana Ponoš iz NVO Udruženje roditelji pojasnila je da bi ovaj fond trebalo da koriste isključivo oni roditelji koji naplatu finansijskog izdržavanja od strane drugog roditelja nijesu uspjeli naplatiti drugim putem, na primjer u postupku pred javnim izvršiteljem.
“Mnogo je otvorenih pitanja, kao što su: da li obaveza izdržavanja mora biti prethodno utvrđena pravosnažnom presudom, koliki je iznos koji će država uplaćivati na ime izdržavanja, koliko najduže može trajati i slično, ali vjerujemo da će zakon koji treba da bude predložen i usvojen dati odgovarajuće odgovore”, objasnila je Ponoš.
Kako ističe, najveći problem sa kojim se susrijeću roditelji koji se obraćaju Udruženju je nemogućnost naplate izdržavanja od strane drugog roditelja jer on nije zaposlen niti ima pokretnu i nepokretnu imovinu na svoje ime.
“Kako je to problem sa kojim će se sresti i država, potrebno je detaljno osmisliti i kasnije primijeniti mehanizme naplate, kao i neke druge represivne mjere, kako bi sam alimentacioni fond postao održiv. Potrebna je dobra međuresorna komunikacija, kao i uključenje inspekcija, Uprave policije Crne Gore i ostalih relevantnih sudionika”, predlaže Ponoš.
Naša sagovornica kaže da se roditelji koji izdržavaju dijete često susrijeću sa problemom prilikom izdavanja putnih isprava za svoju djecu, kao i prelaska granice u turističke i obrazovne svrhe, gdje drugi roditelj iz raznih razloga, ne želi dati saglasnost.
“To su još neka pitanja na kojima ćemo raditi u narednom periodu i čije rješenje očekujemo. Žao nam je što uopšte moramo da govorimo o ovome i što su brojni roditelji koji ne ispunjavaju svoje finansijske obaveze prema djeci. Na nama je da edukujemo roditelje o njihovim obavezama i pravima, kao i o pravima djece, što i pokušavamo kroz Grupu za podršku jednoroditeljskim porodicama, a na državi je da sankcioniše one koji te obaveze ne poštuju”, zaključuje Ponoš.
