Anketa ima za cilj da probudi svijest građana o širenju dezinformacija, kao i da otkrije da li građani znaju vrednovati i kritički analizirati različite medijske sadržaje.
Podsjetimo, crnogorska pravna regulativa ne definiše lažnu vijest. No, u Krivičnom zakoniku Crne Gore (KZCG) postoji djelo “izazivanje panike i nereda”.
Za pomenuto krivično djelo propisana je kazna zatvora do tri godine za novinare i druge koji putem medija ili drugih sredstava javnog informisanja iznesu ili prenesu lažnu vijest ili tvrđenje i time izazovu teže narušavanje javnog reda ili značajnije ometu sprovođenje odluka i mjera državnih organa.
Podaci Instituta za otvoreno društvo iz Sofije iz 2021. godine pokazuju da Crna Gora nije prepoznala važnost medijskog opismenjavanja. Indeks medijske pismenosti ovog instituta smjestio je Crnu Goru te godine na 32. mjesto u Evropi, od ukupno 35 zemalja. Za jednu ljestvicu niže nego godinu ranije. Lošije plasirane u 2021. na ovoj listi bile su samo Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija.
