Kao govor koji ima elemente govora mržnje 140 vidi onaj koji izražava, podstiče mržnju, diskriminaciju i nasilje, a 11 smatra da su to oštre krtike i uvrede na račun vlasti i političara/ki.
Najviše ispitanika, čak 120 smatra da su političari izvor govora mržnje, zatim mediji (102), društvene mreže (98), organizovane grupe (92).
Da govor mržnje nije zabranjen zakonom smatra 32 ispitanika, dok ga kao zabranjenog smatra 117 osoba. Neki od čitalaca koji su popunili anketu naveli su da se vrlo malo procesuira, a da je i to selektivno, te da ga treba zabraniti ali da adekvatnog zakona nema.
Gotovo svakodnevno je u medijima ili na društvenim mrežama svjedočilo govoru mržnje 129 osoba koje su popunile anketu, barem jednom mjesečno 12, rijetko sedam, a u odgovor nijesu sigurni troje.
Na portalima najviše ispitanika prepoznaje govor mržnje, njih 111, zatim na stranicama medija na društvenim mrežama 104, na televiziji 50, a na radiju osam.
“Na svojoj koži” govor mržnje osjetilo je 78 osoba, a 47 je navelo da nije. Da nijesu sigurni navela su 25 ispitanika. U primjerima koje ste podijelili sa nama uglavnom ste govor mržnje sami osjetili na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi.
Kao najčešći uzrok govora mržnje vidite političku situaciju (124), zatim namjeru političara da izazovu reakciju javnosti (90), pad profesionalnih standarda u medijima (70), društveno-ekonomsku situaciju (38). Nekultura (1) i nacionalne podjele (1) su, prema podacima iz ankete, najmanji uročnik govora mržnje.
Čak vas 122 smatra da je govor mržnje u medijima i na društvenim mrežama usmjeren prema političkim neistomišljenicima, 102 pripadnicima drugih nacija, 91 pripadnicima drugih vjeroispovijesti, 36 LGBT populaciji i 10 osobama sa invaliditetom.
Da govor mržnje u medijima i društvenim mrežama često vodi do nasilja u realnom okruženju smatra 138 odoba, a devet da ne vodi.
Najviše ispitanika, njih 95 smatra da se najbolje novčanim kaznama boriti protiv govora mržnje, zatim krivičnim prijavama (92), podizanjem kulture dijaloga i uvažavanja različitih mišljenja (72), povećanjem profesionalnih standarda medija (59), edukacijom (54), cenzurom (45), kroz uvođenje predmeta o medijskom pismenosti u obrazovni sistem (40).
U više od 70 komentara na našoj Facebook stranici, ispod teksta o anketi, slično ste naveli.
“Ima dosta i u medijima i u Skupštini i u NVO. Pojedinim portalima treba dati Gebelsovu nagradu za laž I mržnju”, “Ima i previše”, “I u medijima i u Parlamentu”, “Na svakom koraku, sa svake strane. Zašto? Kome je mržnja pomogla, obogatila ga? Treba nači naćin da se mržnja prevaziđe, uništi iz korjena!” – neki su od vaših komentara.
Anketa je dio projekta "Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja", koji portal Onogošt realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija.
