Kako ističe u ASP, početkom ove godine je broj zaposlenih, čije su se zarade isplaćivale iz državnog trezora iznosio 44.519 zaposlenih, pa je za deset mjeseci uvećanje preko četiri odsto na nivou centralne administracije, iako se godinama ukazuje da je preglomazna i bespotrebna u tolikom broju, prenosi portal RTCG.
"Na ovaj način je manjinsko tehnička vlada Dritana Abazovića oborila rekord vlade Duška Markovića, koji je 2020. povećao broj zaposlenih za 1.511 novouposlenih. Početkom te 2020. je broj zaposlenih iznosio 41.935, a do kraja godine je uvećan na 43.446. Ta godina bila je godina parlamentarnih izbora, baš kao i ova godina", navode u saopštenju.
Podsjećaju da isplate iz trezora obuhvataju upravno-pravosudni sistem u zemlji, zdravstveni i obrazovni sistem.
"Kada su u pitanju ministarstva, kojih je bilo 18, zajedno sa Generalnim sekretarijatom Vlade, za deset mjeseci ove godine zabilježen je skok zaposlenja za 135 novozaposlenih, pa je početkom novembra u njima bilo čak 3.256 zaposlenih, za razliku od 3.121 sa početka godine. Ministarstvo rada je za deset mjeseci uvećalo broj zaposlenih za 31, Ministarstvo finansija za 30, Ministarstvo unutrašnjih poslova za 20, Ministarstvo ekonomskog razvoja za 14, Ministarstvo pravde za 11 zaposlenih.
Služba predsjednika Crne Gore sa 23 zaposlenih početkom ove godine, poslije deset mjeseci bilježi skok na 34 zaposlena, što je više za 11 zarada", navode u ASP-u.
Dodaju da je tokom 2021. godine, u kojoj je premijer bio Zdravko Krivokapić, broj zaposlenih na nivou centralne administracije uvećan za 226 novouposlenih. Krivokapićeva vlada oborena je početkom 2022., a Abazović je u maju te godine došao na njenu čelnu poziciju.
"Inače, početkom 2019. godine su isplate zarada iz trezora prikazivane za 41.757 zaposlenih. To znači da je za posljednjih bezmalo pet godina zabilježeno uvećanje za 4.710, što je punih deset odsto do početka novembra ove godine", naglašavaju u ASP-u.
O preglomaznoj javnoj administraciji i potrebi smanjenja broja zaposlenih u njoj se govori još od 2010. godine, kada je tadašnja vlada Demokratske partije socijalista i njeno Ministarstvo finansija pravilo projekcije o smanjenju broja zaposlenih. Kako ističu, sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.
Podaci ASP-a zasnovani su na najnovijim i ranije dobijenim informacijama od Ministarstva finansija na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. ASP uzima da su pouzdani jedino ako su kao takvi, tj. kao pouzdani dostavljeni od ovog Vladinog resora.
