EPCG će, shodno akcionarskom ugovoru, biti vlasnik 100 odsto projektne kompanije Green Gvozd.
Iz EPCG su podsjetili da je Skupština akcionara kompanije donijela oduku o izgradnji vjetroelektrane Gvozd kao i odluku o potpisivanju ugovora o zajedničkom razvoju projekta.
Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin kazao je da ga raduje nastavak saradnje, jer je za Crnu Goru i energetski sektor ovo veoma bitna investicija jer pripada zelenim izvorima energije.
„Investicija je vrijedna 61 milion eura, snage 55,4 megavata (MW), a 13 generatora obezbjeđivaće energiju za oko 25 hiljada domaćinstava. Zato ovo potpisivanje predstavlja veliki korak naprijed u realizaciji ove investicije, čiju realizaciju očekujemo u dogovorenom roku. Za naš energetski bilans biće ovo još jedan korak naprijed u obezbjeđivanju novih GW sati zelene energije“, naveo je Rovčanin.
On je rekao da se nada da će se u narednom periodu obezbjediti izgradnju i drugih novih izvora energije iz obnovljivih izvora.
Donošenju odluke o izgradnji vjetroelektrane Gvozd prethodila je izrada studija potencijala vjetra i procjene energetske proizvodnje i tržišta i poslovnog modela za VE Gvozd, koje je uradila renomirana njemačka kompanije Fihtner.
Izvršni direktor kompanije Ivicom, Krešimir Čondić, saopštio je da ga raduje činjenica da će sa EPCG, na istom lokalitetu, nastaviti sa radom, jer je njegova kompanija bila uključena u izradu projekta vjetroelektana na Krnovu.
„Preduslovi za izgradnju jedne vjetroelektrane su svakako da na lokaciji postoji dovoljno vjetra, zatim da postoji mogućnost isplativog priključka na mrežu, kao i da su ispunjeni svi ekološki standardi. Nadam se dobijanju građevinske dozvole za par mjeseci, te nam predstoji postupak zatvaranja finansijske konstrukcije ovog projekta i početak izgradnje”, poručio je Čondić.
EPCG je ranije dobila preliminarnu ponudu od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za finasiranja projekta izgradnje vjetroelektrane Gvozd.
„Svakako da će EPCG, u narednom periodu, uzeti u razmatranje i moguće drugačije opcije finasiranja projekta, a sredstva bi se koristila za nabavku opreme u skladu sa pravilima finasijskih institucija“, navodi se u saopštenju.
Očekivani početak izgradnje vjetroelektrane je na proljeće naredne godine, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno 18 mjeseci nakon početka radova.
„Za potrebe buduće vjetroelektrane predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroagregata“, zaključuje se u saopštenju.
