Zakon je predložio SDP, a njime se predviđa i da se tokom moratporijuma ne naplaćuje kamata.
Na Odboru je ovaj leks specijalis dobio podršku DF, PzP i SNP, dok su URA i Demokrate bili uzdržani, tražeći dogovor sa CBCG i bankarima. Poslanici će se o njemu izjasniti naknadno.
Loša poruka investitorima
U CKB ne kriju iznenađenje zbog stava Odbora i ukazuju da javnost, pa ni donosioci odluka, nijesu upoznati sa analizom njegovog uticaja na ekonomiju Crne Gore.
"Prijedlog zakona, koji je u osnovi populistički i neutemeljen, i njegovo izglašavanje šalju negativnu poruku stranim investitorima od kojih su većina akcionari crnogorskih banaka. Predlagači zakona i nadležne institucije moraju znati da ne možemo promovisati sigurno i atraktivno okruženje za strane investicije, a donositi jednostrane i neupitno loše odluke ovog tipa", naglasili su u CKB.
Izuvršni direktor te banke Pol Kovač Pobjedi je rekao da pad BDP-a od 15,2 odsto u prošloj godini nije pratio jednak pad potrošnje građana, čemu su pomogle banke.
"Potrošnja je u 2020. ubilježila pad od tri odsto, što uz pad opštih investicionih ulaganja u zemlji, te stabilan nivo depozita stanovništva, govori da su banke kreditnim aktivnostima održale potrošnju stanovništva i ublažile opšti pad BDP, koji bi bez kreditiranja banka bio dramatičniji", ocijenio je Kovač.
Za izvršnog direktora Nlb banke Dina Redžepagića stavovi članova Odbora već su poslali pogrešnu poruku investitorima i bankarskim grupacijama.
"Pokazali su spremnost da kreiraju krajnje nepredvidljiv zakonodavni ambijent, uz nedovoljno razumijevanje uloge bankarskog sektora i njegove profitabilnosti, te uz izostanak kvalitetne analize efekata predloženog zakona. U potpunosti su ignorisane jasne poruke ekonomske struke, regulatora, udruženja, pa i Svjetske banke i MMF-a ", naglašava Redžepagić i ističe da bi eventualno usvajanje ovog zakona, kroz negativne posljedice na likvidnost i kapital banaka, nanijelo direktnu štetu sposobnosti finansijskog sektora da obezbijedi nastavak kredotioranja građana i privrede.
"Time bi se ugrozio ekonomski oporavak države, ali i ostavile dugoročne posljedice na stvaranje stabilnog i predvidivog investiciono-ekonomskog ambijenta, kao prve obaveze institucija sistema", poručio je Redžepagić, koji vjeruje da ovaj preijedlog ipak ne može dobiti podršku parlamenta.
Banke od početka krize primjenjuju mjere CBCG, kao i posebne programe kojima klijentima pomažu da prebrode krizu usljed gubitka dijela prihoda ili posla. Trenutno je na snazi moratorijum na otplatu kredita za sve koji su od kraja marta prošle godine ostali bez posla, kao i za one čiji je prihod u prošloj godini prepolovljen. Tokom ovog moratorijuma, koji traje do kraja avgusta, klijentima se obračunava kamata.
Uvođenje moratorijuma i za klijente koji nijesu pogođeni pandemijom, izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić vidi kao mjeru koja ne bi imala pozitivan anti-krizni efekat.
"Upravo suprotno, banke bi ostale bez najznačajnijeg izvora likvidnosti, priliva od otplate kredita, što bi direktno i ozbiljno ugrozilo kreditne aktivnosti i mogućnost banaka da finansiraju potrebe građana i oporavak i rast ekonomije. Ovakav zakon i njegovo usvajanje smatram neprimjerenim, bez presedana i opasnim", rekao je Pobjedi Lukić.
Naglašava da je bankarski sistem krizu dočekao u dobrom stanju, te da zbog toga danas nije dodatni faktor nestabilnosti ekonomije.
"Bankarski sistem je „krvotok“ svake ekonomije i ne treba ga činiti slabijim i destabilizovati. Samo likvidan, solventan i snažan bankarski sektor može biti pokretačka snaga obnove ekonomije i adekvatna podrška klijentima. Kriza još nije završena i razmjere njenog uticaja na privredu i banke tek ćemo vidjeti", upozorio je Lukić.
To što bi na šest mjeseci ostali bez osnovnih prihoda, uz gomilanje opštih i troškova depozita i kreditnih linija, odvelo bi dio banaka u gubitke. To bi ugrozilo bankarski sistem jer utiče na rejting tih banaka, sistema, a zatim i ekonomiju zemlje kroz rejting države, cijenu budućeg zaduživanja, obveznica, interesovanje investitora.
"Ne treba zaboraviti ni efekat skrivenih rizika. Opšte odlaganje otplate dovelo bi i do odlaganja rješavanja problema i njihovog privremenog „stavljanja pod tepih”, što bi nakon završetka moratorijuma moglo napraviti nagli udar na poslovne banke", zaključili su u Erste banci.
Zaimović: Šteta i za privredu i građane
Direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kratko je kazao Pobjedi da je njihov stav identičan stavu svih banaka u Crnoj Gori.
"Eventualno usvajanje ovog zakona bi urušilo finansijski sistem i nanijelo štetu svima, kako bankama, tako i privredi i građanima", istakao je Zaimović.
Profit ostao u zemlji
Profit od 70 miliona eura koji su banke ostvarile u prethodne dvije godine u SDP-u vide kao jedan od glavnih razloga za donošenje ovog zakona. To, kako tvrde u toj partiji, jasno govori da banke ne trpe posljedice krize, te bi zbog toga trebalo da podijele teret sa privredom i građanima.
Sa druge strane, u CKB banci smatraju da je neopravdano stavljati fokus na zaradu banaka, koja se u prošloj godini prepolovila.
"Treba naglasiti da je kompletan profit banaka iz 2019. i 2020. ostao u zemlji kao rezultat ograničenja CBCG o isplati dividende, te je reinvestiran u kreditne aktivnosti za klijente na tržištu Crne Gore. Fokus treba biti likvidnost, ne samo banaka, već i cjelokupnog ekonomskog sistema u zemlji", zaključili su u CKB.
Izvor: Pobjeda
