“Banka nema pravo da dva puta obračunava naknadu za obradu kreditnog zahtjeva jer ima mišljenja da to rade. Jednom kroz aktivnu efektivnu kamatu, a drugi put i kao posebnu stavku sadržanu u ugovoru kao naknada za obradu kreditnog zahtjeva. To je prekršaj. Naknada za odobravanje kredita ne može se zakonski osporiti, ali se može diskutovati o njenoj visini, kao i o tome da li treba da se određuje procentualno od visine odobrenog kredita. Dosadašnja praksa pokazuje da se naknada definiše kao procenat na odobreni kredit. Zato treba nešto promijeniti u načinu obračuna ove naknade. Zbog visokih provizija i naknada, aktivne efektivne kamatne stope su visoke u našem bankarskom sistemu”, kaže Kalač.
Nesporno je da, dodaje, banka naknadu troškova obrade kredita može naplaćivati na osnovu zakona o obligacijama i o potrošačkim kreditima.
Ova naknada kao trošak sadržana je u aktivnoj efektivnoj kamatnoj stopi (AEKS), sa kojom zainteresovani subjekat za kredit treba biti upoznat od strane banke. Kamatne stope su tržišna kategorija, kako nominalne tako i efektivne. Banke slobodno formiraju kamatne stope. Troškovi obrade kredita, pored ostalih troškova, ulaze u aktivnu efektivnu kamatnu stopu.
Od visine naknade obrade kredita u velikoj mjeri zavisi visina aktivne efektivne kamatne stope (AEKS) objašnjava Kalač i dodaje da su naknade različite od banke do banke.
Izvor: Pobjeda
