Od 17. marta, kada su u Crnoj Gori zabilježeni prvi slučajevi inficiranih, do danas kada je 321 osoba oboljela i sedam pacijenata izgubilo život, epidemiju prati Institut za javno zdravlje.
Crnogorski epidemiolozi su počeli da daju preporuke građanima još tokom februara, a Vlada je na osnovu toga 10. marta, prije pojave prvih slučajeva uvela određene zabrane i mjere, čime se smanjio pritisak na zdravstveni sistem.
"Dvije su stvari ovdje bitne: rezultati se uvijek sumiraju kada je sve završeno i druga, iz poštovanja prema svim oboljelim i umrlim epidemiološke podatke nikada ne treba posmatrati kao neku vrstu trke i nadmetanja", naveo je Begić za Pobjedu.
O tome može li se očekivati drugi talas i može li korona virus postati sezonski, Begić kaže da je još uvijek rano govoriti posebno u iščekivanju pronalaska vakcine.
"Priroda ovoga virusa nas je toliko puta do sada iznenadila i opovrgla dosta toga što smo mislili da znamo tako da bi bilo krajnje neozbiljno upuštati se u bilo kakve dugoročne prognoze. Postoji par mogućih scenarija i modela od kojih svaki imasvoje prednosti kao i mane", naveo je Begić.
Ne vidi ništa loše u tome da distanca i higijena ruku postanu dio naše svakodnevice.
"O higijeni je izlišno govoriti, a što se distance tiče, ne u ovako ekstremnoj formi, ali bi držanje distance u svakom slučaju bila jedna dobra i zdrava svakodnevna navika", naveo je Begić.
IJZ ima 216 zdravstvenih radnika
On kaže da Institut za javno zdravlje Crne Gore trenutno broji 216 stalno zaposlenih koji pokrivaju različite javno-zdravstvene specijalnosti od mikrobiologije, epidemiologije, higijene, socijalne medicine, molekularne biologije, hernije, sanitarne hernije, nutricionizma, zdravstvene statistike sa informatikom…
"Ali tu su i drugi zaposleni koji iako nijesu usko medicinski niti javnozdravstveni kadar, svojim radom i angažovanošću i te kako doprinose da Institut danas predstavlja instituciju od renomea u međunarodnim okvirima i instituciju za primjer u nacionalnim okvirima kada su standardi u poslovanju i organizacija posla u pitanju. Trenutno u Institutu za javno zdravlje Crne Gore imamo 12 doktora nauka (pet profesora i dva docenta), 14 magistara nauka, 46 ljekara specijalista, devet specijalista iz drugih oblasti u okviru domena djelatnosti Instituta (zdravstvena statistika i informatika, zdravstveni menadžment, sanitarna hernija, zaštita životne sredine, molekularna biologija, toksikološka hernija), 26 doktoranada", zaključio je Begić.
Izvor: Pobjeda
