Bio je filozof, pjesnik i književni kritičar koji je oblikovao tadašnju rusku renesansu. Njegov otac Sergej Mihajlovič Solovjov je bio poznati istoričar i jako dobro priznat među autoritetima te branše. Sve ovo Solovjovu obezvjeđuje dobru podlogu za svoje radove. Uzimajući očev istorijski pristup i mješajuću ga sa svojim kritičkim stavom, on stvara mnoga djela od kojih su najpoznatiji: Kriza zapadne filozofije, Filozofija morala, Rusko nacionalno pitanje, Smisao ljubavi itd. Takođe, smatran je za prvog ruskog akademskog filozofa čija su dva izdanja sabranih djela prevedena u Njemačkoj. Jedno vrijeme je predavao na Moskovskom fakultetu na kome je odbranio magistarsku i doktorsku disertaciju sa svega 20 godina i zadivio članove komisije kao i svoje savremenike. Posjedovao je ogromno filozofsko znanje ali ne u klasičnom zapadnjačkom smislu već je bio i bogoslov, pjesnik, prevodilac Platonovih djela i biblijskih tekstova. Umire jako rano u svojoj 47. godini života ( 1900 god. ) ostavljajući iza sebe ogroman korpus tomova o različitim filozofskim i teološkim pitanjima.
O djelu
Filozofija morala predstavlja skup dugogodišnjih misli i stavova o različitim životnim pitanjima. Stalno pominjanje suštine kao i ličnog i opšteg dobra, centralna su tema ove knjige. Ona se najviše bavi izučavanjem "Dobra" kao istine i jedinog ispravnog puta u životu onog koji se hrabro usudi da korača njime. Solovjoj u svom pristupu izbjegava postavljanje apsolutnih moralnih normi i više se fokusira na skretnice i znakove koji sugerišu put ka boljem. Različite teorije o svim životnim aspektima ukazuju na to da je čovjek posebno i moralno odgovorno biće. Počevši od stida koji je korijen ljudskog morala, pa do duhovne iskre koju posjedujemo u sebi, samo dodatno pojačavaju argumente ovog mislioca. Baveći se asketskim principom, altruizmom i religioznim načelom sve više dobijamo cjelokupnu sliku čovjekove kompleksne prirode. Kritički pristup nema za cilj da demotiviše čitaoca već nalrotiv, da mu ukaže na nedostatke neke teorije i na veličinu ljudskog bivstva koja je sadržana u potencijalu. Taj potencijal da se razvijemo sadrži svako od nas ali ako se neprepozna na vrijeme on samo ostaje potencijal koji nije ništa konkretno.
Odlomak
"Stvarno načelo moralnog usavršavanja jeste u trima osnovnim osjećanjima, koja su svojstvena čovjekovoj prirodi i čine njegovu prirodnu vrlinu: u osjećanju stida, koje štiti naše više dostojanstvo od nasrta bioloških nagona, u osjećanju samilosti, koje nas unutrašnje izjednačava sa drugima, i najposlije, u religioznom osjećanju, u kojem se odražava naše priznanje višeg dobra".
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
