Smatran je za jednog od četiri ključna mislioca njemačkog klasičnog idealizma pored Kanta, Fihtea i Hegela. Išao je u školu blizu Tubingena gdje je njegov otac bio kapelan i profesor orijentalistike. Profesija i položaj njegovog oca su mu stvorili dobro predznanje i poligon za razvijanje teoloških i filozofskih misli kojima je ostao da se bavi do kraja života. Uticaj očevog autoriteta se osjeća kroz njegova rana djela koja su prožeta pitanjima slobode, odnosa Boga i čovjeka, Boga i prirode.
Sa samo 23 godine bio je učitelj djeci jedne aristokratske porodice nakon čega je ubrzo postao profesor u Jeni 1798. godine. Tu nadograđuje svoje znanje koje je kulminiralo u recenzije Fihteovih djela i time sebi počeo da krči put na scenu uticajnih filozofa.
Bio je prijatelj sa Hegelom, Helderlinom i pod uticajem Kanta, Spinoze, Šilera i već pomenutog Fihtea, postaje autohtoni mislilac.
Postoji više perioda u njegovoj filozofiji a to su: Filozofsko poimanje prirode ( 1797- 1799), estetički idealizam( 1800-1801), apsolutni idealizam ( 1801-1804) i učenje o slobodi ( 1804- 1813 ). Umire 20. avgusta 1854. godine ostavivši iza sebe mnoga djela.
O djelu
Kada je u pitanju Šeling i njegov stil pisanja, kritičari filozofske misli imaju poteškoća da mu pronađu mjesto kojem pripada i koju poziciju mu treba dodjeliti među njegovim savremenicima. Njegov spis "O suštini ljudske slobode" spada negdje između kritike Spinozinog panteizma i religijske misli o čovjekovoj slobodi. Ova knjiga je odlomak iz "Šelingovi filozofski spisi" i predstavlja sažete ideje o istoimenoj temi. Prožeta je ontološkim i egzistencijalnim problemima nas kao konačnih bića koji su zavisni od Boga i njegovog djelovanja. Njegov apsolut je uvijek prisutan u našim životima zbog čega se pojavljuju određeni problemi. Ovo predstavlja klasičnu nesuglasicu između individualne čovjekove slobode sa jedne strane, i Božije volje i nužnosti sa druge.
Odlomak
"Imamo jedno otkrivenje starije od svakog napisanog: prirodu. U njoj postoje uzori koje nije protumačio još nijedan čovek, dok oni pisani već odavno imaju svoje ispunjenje i tumačenje. Onaj jedini istinski sistem religije i nauke postojao bi kad bi se razumelo ono nenapisano otkrivenje, i to ne u oskudno sklepanoj državi filozofskih i kritičkih pojmova, nego kad bi se ono objavilo u punom sjaju istine i prirode".
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
