Tokom svog života napisao oko pedeset pozorišnih djela.
Skoro sve njegove drame se bave preovlađujućim društvenim problemima, ali svaka uključuje i izražene elemente komedije. U ovim radovima Šo je ispitivao obrazovanje, brak, religiju, vladu, zdravstvenu zaštitu i klasne privilegije. Smatrao je da umjetnost postoji „radi života“, a radi umjetnosti on „ne bi htio da se pomuči da napiše nijednu rečenicu“.
Vatreni socijalista, Šo je bio ljut zbog onoga što je smatrao eksploatacijom radničke klase. Napisao je mnoge brošure i govore za Fabijansko društvo – kolijevku britanskog laburističkog pokreta.
Postao je uspješan govornik u unapređenju njegovih ciljeva, koji su uključivali sticanje jednakih prava za muškarce i žene, ublažavanje zloupotreba radničke klase, ukidanje privatnog vlasništva i promovisanje zdravih stilova života.
Godine 1898. Šo je oženio Šarlotu Pejn-Taunsen, koja ga je finansijski podržavala i bila uključena u stvaranje njegovih dramskih komada. Poznato je da je Šo bio vegetarijanac. Ćirilicu je smatrao najsavršenijim pismom na svijetu… Umro je u 94. godini, od hroničnih zdravstvenih problema pogoršanih povredama zadobijenih padom.
Jedna od najpoznatijih drama Džordža Bernarda Šoa, „Pigmalion“, imala je veliki uspjeh na londonskim i njujorškim pozornicama. Donijela mu Nobelovu nagradu za književnost (1925) i Oskara za najbolje adaptiran filmski scenario (1938).
Značajno revidirana verzija drevne grčke legende o Pigmalionu i Galateji, priča iz 20. vijeka ismijava zastarjeli britanski klasni sistem. U Šoovoj adaptaciji, profesor Henri Higins, lingvista, prihvata opkladu da može da transformiše prodavačicu cvijeća u prefinjenu mladu damu jednostavnim poboljšanjem njenih manira i promjenom načina na koji govori. U tom procesu profesor fonetike se zaljubljuje u svoje djelo.
Šoov briljantni dijalog i sjajno umijeće učinili su „Pigmaliona“ jednom od najpopularnijih komedija na engleskom jeziku. Osnovna komponenta dramskih kurseva na koledžima, i dalje se često izvodi.
Odlomak
„Šta je život nego niz nadahnutih ludorija? Teškoća je samo da ih čovjek pronađe. Nikad ne treba propustiti priliku: ona se ne pruža svakog dana. Od ove prljave sudopere napraviću vojvotkinju.“
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
