Kao mladić bio je jako zainteresovan za hrišćanstvo i istoriju, poljima na kojim se brzo izgradio i stekao svoje osnove.
U OŠ "Kralj Petar Prvi" završava prva dva razreda a kasnije svoje osnovno školovanje završava u OŠ "Kralj Aleksandar Prvi". Posle toga upisuje drugu mušku gimnaziju gdje se polje interesovanja sužavalo na vjeronauku i filozofiju, disciplinama kojim ostaje vjeran do kraja života i koristi ih kao prizme realnosti. Međutim po završetku škole njegov fokus se prebacuje sa filozofije na psihijatriju i ovo predstavlja ključni momenat njegove zrelosti.
Bombardovanje 1941. godine otežava njegovu mladost i karijeru koju je počeo da gradi u tim godinama i zbog takve situacije biva medicinski volonter u Beogradu i jedno vrijeme provodi u vojsci. Posle toga upisuje Medicinski fakultet gdje je stekao ogromno znanje na polju neuropsihijatrije a nedugo posle toga specijalizuje se u Švajcarskoj, Njemačkoj i Francuskoj kao psihoterapeut. U ovoj fazi piše svoja mnogobrojna djela koja su spoj psihoterapijskog praktičnog iskustva i religijskih dogmi i moralnih pitanja.
Umire 4. septembra 2018. godine.
O djelu
Kao i mnoga njegova djela tako i ovo, prožeto je pitanjima smisla čovjekovog života. Etika i položaj pojedinca u društvu i njegova psihološka, etička i biološka determinisanost igraju ključnu ulogu u njegovoj psihoterapiji. Sudar religije, istorije i psihoterapije za rezultat imaju dosta kritično i temeljno mišljenje o čovjekovim porocima i slabostima. Ljudsko biće predstavlja skup mnogih stvari od kojih su neke genetski određene i nasleđenje a neke kroz život stečene i usađene. Mnogo faktora utiče na naše stavove i subjektivni pogled na ovaj svijet. Religijska i psihološka priroda u čovjeku ne moraju uvijek da budu u sukobu i da se međusobno isključuju kao suprotnosti ( kao što to komercijalno mnenje govori ) već mogu da budu i u jedinstvu. Čovjek mora da radi na više polja u sebi kako bi postigao viši stepen svijesti i samim tim postao bolji čovjek i etički sposobniji. Psihološko i religiozno biće čovjeka može da da odgovore na mnoga pitanja u različitim domenima našeg života.
Odlomak
Mnogo je sebičnih, patološki narcističkih ljudi, i među religioznima, i među nereligioznima; ili preterane idealizacije, nekih ideja ili ličnosti, uz subjektivno doživljavanje sebe kao njegovog dela, uz neurotično oslobađanje sebe, od odgovornosti, i kod religioznih i ne religioznih ljudi; onih istinski kvalitetnih uvek je bilo najmanje. A to su bili oni koji su imali sreću da se kao religiozni nađu pred ,,svetim" neopterećeni svojom prošlošću, jer je ona protekla relativno harmonično, ili oni koji su se uz veliki trud i borbu, ali svakako uz pomoć Duha očistili od taloga prošlosti i razvili u sebi autentičnu ljubav, ne samo prema Bogu, nego i prema bližnjem voleći ga, ne na narcistički način, voleći u njemu sebe, niti ga voleći iz osećanja dužnosti, jer ,, treba voleti svoje bližnje", nego ga voleći zbog njega samog.
Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.
Ivan Lješković
