Ono se nalazi na rijeci Trebišnjici. Prolaznici imaju utisak da nema kraj, a kako i ne bi kada je površina jezera oko 33 kilometra kvadratna. Ipak, ono po čemu se razlikuje od mnogih drugih jezera jeste način na koje je nastalo i velika tajna koju krije.
Naime, ovo vještačko jezero je nastalo izgradnjom brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici, blizu grada - 1968. godine. Brana je visoka 123 metra, a široka u vrhu 439 metara. Na dnu jezera nalaze se napuštena sela, koja su evakuisana prilikom gradnje hidrocentrale Trebinje I.
Podizanjem vode potopljene su kuće i imanja iz sela Panik, Orah, Čepelica, Zadublje i Miruše.
Zajedno sa selima, voda je potopila i spomenike prošlosti: groblja, puteve i crkve. Među njima je i manastir Kosijerevo, kao i mnogi kulturno-istorijski spomenici.
Na dnu ovog jezera krije se zapravo čitavo jedno naselje koje u sebi čuva duh prošlosti, i koje bi moglo da ispriča gomilu nevjerovatnih priča.
Zbog izgradnje brane Grančarevo na Trebišnjici i stvaranja akumulacionog Bilećkog jezera, manastir Kosijerevo premješten je na novu lokaciju u selo Petrovići u Banjanima. U svom posjedu ovo svetilište imalo je oko 3.000 hektara zemlje, svoje mlinove, a u sklopu porte nalazila se i bolnica.
Posle 1946. godine bivša komunistička vlast oduzela mu je gotovo cjelokupnu imovinu, a posle premještanja manastiru je ostala samo porta i pola hektara neplodne zemlje.
Što se Bilećkog jezera tiče, ono kao i čitav sliv Trebišnjice, obiluje izuzetnim lokalitetima za ronjenje. To jezero je izuzetno popularno kod sportskih ronilaca koji u njegovim dubinama mogu da vide čitavo jedno mjesto – kuće, puteve, crkve, groblja, ali i fantastični kraški podvodni reljef.
Nostalgičari će reći da Bilećko jezero ne može biti zamjena za rijeku Trebišnjicu.
“Jezero je napravljeno u kršu, bistro kao rakija, a kamen koji bacite u jezero vidi i na dubini od 10 metara. Toplije je nego more, pa na njegovim obalama uživaju Bilećani, ali i turisti i putnici namjernici, koji se odmaraju na putu ka moru. Bilo je očigledno kako voda raste. Stari su pričali da je na obodima jezera bilo i ''nevjernih Toma'', koji do zadnjeg časa nisu htjeli da napuste svoja imanja. Mislili su da se jezero nikada neće napuniti do kraja, pošto je u kršu, koji je propustljivo tlo i ispod koga su brojne jame i vrtače”, posvjedočio je bilećki pripovjedač Šćepan Aleksić za Blic.
Jezero je impozantne površine od 33 kilometra kvadratna zavisno od vodostaja, dužine skoro 20 kilometara i dubine preko stotinu metara na pojedinim mjestima, okruženo je sivilom hercegovačkog kamena i bezvodnog terena.
Počinje na samom izlazu iz Bileće, ispod nekada čuvene bilećke kasarne i ulazi u trebinjsku opštinu, a jedan dio se uliva i u teritoriju Crne Gore.
Čudovište iz Bilećkog jezera - Upecan som duži od dva metra
Prije tačno dvije godine, na ovom jezeru dva trebinjska ribolovca Goran Berak i Zdravko Damjanac u kasnim poslijepodnevnim časovima u mjestu Orah ulovili su soma kapitalca dužine dva metra i trideset centimetara i težine preko stodvadeset kilograma.
Ovo je apsolutni rekord što se tiče ribolova na bilećkom jezeru. Ovaj jezerski monstrum ulovljen je sa bućkalicom i mamcem sunčicom, a ribari su koristili silk dvadesetpeticu. Goran i Zdravko su lovili iz čamca na jezeru, a kako se nisu nadali ovom rekordnom ulovu nisu sa sobom imali nikakvu dodatnu opremu pa su u želji da što prije izvuku ovu sominu raskrvarili šake i zadobili više lakših povreda. Prilikom izvlačenja soma u pomoć im je pristigao i iskusni ribolovac Strajo Berak bez koga ne bi uspjeli da izvuku ovo jezersko čudo.
Vijest o ovom zaista nesvakidašnjem ulovu brzo se proširila i mnogo ljudi kako iz Trebinja tako i iz Bileće je požurilo ka jezeru kako bi vidjeli soma i ovaj događaj zabilježili fotoaparatom.
Izvor: mojahercegovina.com, lokoportal.com
