Na nepunih četiri hiljade kvadrata u malinjaku Ranka Radulovića berba je u punom jeku. U prostranstvo bogato rodom maline osam berača zakoračilo je krajem juna. Dosad je ubrano skoro četiri tone, a do kraja berbe, koja će potrajati do kraja mjeseca, očekuju još tonu roda.
U Rankovom malinjaku beru i čitave porodice, mahom iz tog kraja.
Šesnaestogodišnja Jovana Radulović odlučila je da ljetnji raspust provede radno.
„Nije puno teško, zadovoljna sam. Berem zajedno sa majkom i uberemo oko 80 kilograma zajedno“, priča Jovana, dok vještim rukama puni kanticu.
Prva pametna plantaža malina u Crnoj Gori
„Orošivači to je zaštita od slane i hlađenja. Ljeti kad su visoke temperature uveče se pali, pravi maglu i hladi“, priča Ranko pokazujući na male metalne priključke dok prolazimo kroz plantažu koja bi na jesen mogla da postane prva pameta plantaža malina u Crnoj Gori.
Iako je sva elektronika za plantažu trebala da stigne ranije, pandemija koronavirusa usporila je planove za projekat koji finansira IPARD program, čija je vrijednost invensticije 50.000 eura.
„Ključna stvar kod pametne plantaže je da senzori i elektronika sami razmišljaju, da mi ne brinemo da li ima dovoljno vode, je li vruće. Ja očekujem da će do septembra da se završi. Biće to prva pametna plantaža malina u našoj zemlji“, naglašava Ranko.
Montažeru zaposlenom u Javnom servisu lokalne televizije, priznaje, nije bilo teško da snađe u proizvodnji. Danas mu predstavlja bijeg od svakodnevnevnice i psihičko rasterećenje.
„Ovdje uživam sa biljkama, programski rečeno „restartujem se“ i pripremim za posao. Ovo je hobi moga oca od prije 20 godina. On je krenuo sa 500 kvadrata neke zanimacije u penziji. Međutim, prije nekih desetak godina ja sam taj dio proširio. Prije tri godine podigao sam novu plantažu, koju sam ja projektovao na 2. 200 kvadrata. Ove godine je prva godina kako ona daje puni rod. Uspostavio sam saradnju sa „Bonelom“ iz Podgorice i oni su otkupljivali kompletan rod, jer smo zadovoljili kvalitetom. Ono što je najbitnije za naš proizvod- ne tretiramo ga hemijski, samo štitimo biljku i stablo do cvjetanja. Nakon cvjetanja biljka se ne tretira nikakvim sredstvima, narodski rečeno „ne prska se““, ističe on.
Takav proizvod je, objašnjava, najlakše pronašao put do kupaca. Iako je bilo predviđeno da skoro čitav rod sa plantaže otkupljuju dva kupca sa primorja, zbog loše sezone i epidemije koronavirusa do toga nije došlo. Spas da sav rod i muka ne propadnu vratila je nadu grupa „Kupujmo domaće“, koja se pojavila na Facebook-u.
„Napravili su nešto što ljudi desetak godina unazad pokušavaju. Ujedinili su proizvođače i potrošače domaćih poizvoda na jednom mjestu. Preko te gupe smo najviše plasirali proizvode. Danas vršimo dostavu od vrata do vrata u Nikšiću, Podgorici, Baru, Budvi, Kotoru, Risnu, Tivtu“, navodi on.
Miriše na domaću malinu
Priča da su kupci u startu bili malo skeptični. Međutim, svi koji su prvi put naručili javljaju se ponovo.
„Prvo što kažu kad uzmu gajbu je da miriše na domaću malinu“, kaže Ranko.
Mladima bi, kaže, preporučio da počnu da se bave proizvodnjom, jer nam je epidemija dokazala koliko je važna sopstvena proizvodnja, naročito hrane.
U proizvodnji maline, pored berača, uključena je i šestočlana porodica. Svi imaju svoja zaduženja da svježa malina stigne do kupca, ali za sve to, kaže, treba dosta truda.
„Zahtjeva dosta posla, ali je potrebna i ljubav prema tome što radite. Trud je neki mehanički rad. Treba da se posvetite maksimalno, da vodite računa o svakoj biljci pojedinačno i doći će rezultati kroz koju godinu“, zaključuje Ranko.
Za sve informacije o dostavi možete pozvati 067/514-067.
Marija Goranović
